Neka hrana, kao što su žitarice, mahunarke i krtolasto povrće strogo je ograničena ili kompletno eliminisana iz ovakve ishrane. Kuvana hrana bilo koje vrste, uključujući i kuvano voće, uglavnom se izbjegava. Takođe, voćna dijeta eliminiše sve namirnice životinjskog porijekla, što podrazumijeva i mlijeko i mliječne proizvode.

Važno je znati da voćna dijeta nosi i mnoge rizike, kao što je neuhranjenost. Zato, prije nego što počnete da primjenjujete voćnu dijetu porazgovarajte sa vašim lekarom ili nutricionistom o vašim namjerama. Oni vas mogu najbolje uputiti kako da zadovoljite vaše nutritivne potrebe i ne dovedete vaše zdravlje u opasnost.

Postoje i vremenski ograničene voćne dijete, čija je primjena daleko bezbednija u odnosu na dugoročnu voćnu dijetu.

Koji su potencijalne prednosti voćne dijete?

Neki od najvažnijih benefita konzumiranja voća uključuju:

- Voće sadrži vlakna, koja mogu pomoći da smanjite nivo holesterol i poboljšate rad vaših crijeva. Jabuke, kruške, maline, banane – su primjeri voća bogatog hranljivim vlaknima.

- Narandže, jagode i kivi su vrste voća koje sadrže najviše vitamina C. Vitamin C je ključan za normalno funkcionisanje imunološkog sistema. Takođe, vitamin C štiti vaše zube i desni.

- Banana, guava, dinja i mango jesu voćne vrste bogate kalijumom. Kalijum je važan mineral koji može pomoći da održite zdrav krvni pritisak i regulišete ravnotežu tečnosti u tijelu.

- Narandže i tropsko voće kao što je mango su bogati folatima. Folati podstiču proizvodnju crvenih krvnih zrnaca, a posebno su značajni u ishrani trudnica, jer doprinose razvoju zdravog fetusa.

- Šljive (suve i svježe), kao i sve vrste bobičastog voća, bogate su antioksidantima. Antioksidanti ograničavaju proizvodnju slobodnih radikala i tako štite organizam od kancerogenih oboljenja. Takođe, oni su jako blagotvorni za zdravlje kože.  

Koji su potencijalni rizici?

Nekoliko krucijalnih nutrijenata koji su od vitalnog značaja za sveukupno zdravlje, nedostaju u dijeti koja se bazira na voću.

Tu spadaju:

-        proteini;

-        masti;

-        kalcijum;

-        B vitamini;

-        omega-3 masne kiseline.

Zbog veoma restriktivne prirode ove dijete, neuhranjenost je značajan problem. Vaše tijelo će možda čak preći u stanje gladovanja. To znači da će vaš metabolizam raditi usporeno, s obzirom da je za njegovo održanje neophodna energija koja se dobija iz zaliha hrane u vašem tijelu.

Ostali zdravstveni problemi koji mogu biti posljedica stroge voćne dijete su anemija, umor, oslabljeni imuni sistem. Najzad, nedostatak kalcijuma vremenom može dovesti do osteoporoze.  

Dijeta koja se zasniva na voću je takođe veoma bogata šećerom. Iako je voće prirodan izvor šećera, ipak može biti loš izbor za ljude sa dijabetesom, insulinskom rezistencijom ili sindromom policističnih jajnika.

Ne postoje bilo kakva stroga pravila kojih se treba pridržavati, tako da možete prihvatiti voćnu dijetu u skladu sa vašim potrebama za određenim hranljivim sastojcima. Možete, na primjer, ograničiti unos voća na 50% i da dodate hranu bogatu proteinima, kao što su orašasti plodovi ili dozvoljeni vegeterijanski suplementi, koji vam mogu pomoći da nadoknadite deficite nastale usled primjene voćne dijete.

Kako sprovoditi voćnu dijetu

Ako se odlučite za voćnu dijetu, sprovedite je postepeno. Umjesto da je započetne odjednom, postepeno pređite sa namirnica koje trenutno jedete na voće.

Ova dijeta podrazumijeva odustajanje od alkohola, životinjskih proizvoda, žitarica, obrađene hrane, kafe.

Trebalo bi lagano da krenete da uvodite: sirovo voće, orašaste plodove, sjemenke, svježe povrće.

Ljubitelji voća mogu slobodno birati različite vrste iz svih grupa voća:

-        kiselo voće kao što su narandže, grejpfrut, bobičasto voće, šljive i brusnice,

-        manje kiselo voće kao što je jabuka, kajsija, malina i trešnja,

-        masno voće kao što je avokado i kokos,

-        slatko voće kao što je banana, urma, smokva i grožđe,

-        voće i povrće bogato skrobom kao što je bundeva,

-        dinje (sve vrste dinja),

Naravno, ako ste u prilici, jedite organsko. Birajte organsko voće kada god je to moguće.

Ako želite da vam voće traje duže potrudite se da ga skladištite na pravi način.

Takođe je potrebno da unosite dovoljno tečnosti, prije svega vodu, ali i kokosovu vodu ili 100% voćne sokove.

Uz svaki obrok:

- U periodu prelaska na voćnu dijetu možete određene vrste voća kuvati na pari, sve dok ne budete spremni da te vrste pojedete u sirovom stanju;

- Takođe bi trebalo da pokušate da uključite masno voće uz svaki obrok kako biste snabdeli vaše tijelo mastima;

- Pokušajte da uključite uz svaki obrok proteine kroz konzumiranje orašastih plodova ili sjemenki.  

- Takođe, u svakodnevnu ishranu treba da uključite i povrće, sirovo ili povrće koje je blago kuvano na pari, kao što je sladak krompir i celer;

Bez obzira koji plan ishrane da odaberete, vašem tijelu je  potrebno da se kreće da bi bilo zdravo. Ali ako vam voćna dijeta na daje dovoljno energije za vježbanje onda je možete malo modifikovati tako što ćete povećati unos drugih dozvoljenih namirnica, a smanjiti procenat voća u ukupnom udjelu ishrane.