Neke od zabluda o ishrani koje možda niste znali

Neke od zabluda o ishrani koje možda niste znali

Ugljeni hidrati uzrok gojaznosti

Ugljeni hidrati ne uzrokuju gojaznost. Oni su neophodni za zdravo funkcionisanje cijelog organizma, pogotovo mozga. Nizak unos ugljenih hidrata može uzrokovati poremećeno lučenje serotonina i nastanak depresije.

I ne samo to, već dobro odabrane vrste složenih ugljenih hidrata (integralne žitarice, mahunarke...), podstiču sagorijevanje kalorija, pomažu održavanju zdravog nivoa holesterola u krvi, umanjuju apetit, podižu energiju. Dakle, samo prejedanje (pretjerani unos ugljenih hidrata), je put koji vodi do gojaznosti.

Visoko proteinska ishrana utiče na izgradnju mišića

Visoko proteinska ishrana sama po sebi ne utiče na izgradnju mišića a u nekim slučajevima može uzrokovati i raspad mišićne mase. Naime, ukoliko organizam nije snabdjeven dovoljnom količinom glukoze u obliku ugljenih hidrata, visoko proteinska ishrana će uticati na razbijanje mišićne mase.

I ne samo to, pretjerani unos proteina može dovesti do trajnog oštećenja bubrega.

Holesterol u namirnicama je štetan po zdravlje

Raznim istraživanjima je utvrdjeno da holesterol u namirnicama ne utiće direktno na nivo holesterola u krvi.

Zdravlje organizama je najbitniji faktor kada je holesterol u pitanju. Uzrok povišenog holesterola uglavnom su poremećena funkcija jetre i drugih žlijezda sa unutrašnjim lučenjem. U tom slučaju, jaja, svinjetina i crveno meso su na lošem glasu. Zdrav organizam dobro podnosi i namirnice bogate holesterolom, svakako podrazumijeva se umjerenost u svim vrstama namirnica.


Masti imaju veoma bitnu funkciju u organizmu i neophodne su za održavanje dobrog zdravlja. One utiču na apsorpciju vitamina A, D, E i K. Masti obezbjedjuju zdravu kožu, kosu i nokte. Zatim, utiču na produkciju mnogih hormona tako da djeluju na regulaciju raspoloženja i sprečavaju nastanak depresije. Usporavaju proces varenja hrane i čine da se duže vremena osjećamo siti.

Namirnice bogate mastima nisu zdrave

Sledeći primjer, masna riba je bogata omega-3 masnim kisjelinama koje su neophodne za kompletno zdravlje organizma. Kada dodamo činjenicu da se omega-3 masti moraju unositi isključivo putem namirnica, nema više govora o tome da masne namirnice nisu zdrave.

Pravilna ishrana podrazumijeva unos masnoća od oko 30%, od ukupnog unosa hranjivih materija.

Vegetarijanci su uvijek zdraviji od ostale populacije

Vegetarijanci mogu biti zdravi, ali se nikako ne može reći da su po pravilu uvijek zdraviji od ljudi koji konzumiraju životinjske proizvode.

Vegetarijanska ishrana, ne rijetko može biti siromašna mineralima i vitaminima kao sto su gvoždje, kalcijum, cink, vitamin D, vitamina B12, a pogotovo proteinima. Tako da oni koji se opredijele za ovaj način ishrane moraju voditi računa o tome da nadoknade unos ovih materija. U protivnom mogu imati ozbiljnih problema sa zdravljem.

Raznovrsna ishrana je ipak najzdravija.

Unos soli treba ograničiti na minimum

So ima dosta posla u našem tijelu.

Ona utiče na održavanje krvnog pritiska i zadržavanje tečnosti u organizmu. Nedovoljan unos soli dovodi do niskog nivoa natrijuma što za posljedicu ima nizak krvni pritisak, otežano znojenje i hladjenje tijela. Sve ukupno nedostatak soli može izazvati prilično neprijatne simptome, na prvom mjestu vrtoglavicu, iscrpljenost i pospanost.

Dakle, unos soli treba ograničiti samo u ishrani osoba s dijagnozom visokog krvnog pritiska, a čak i tada se ne smije potpuno ukinuti.

Šećer uzrokuje dijabetes

Šećer ne izaziva dijabetes.

Ukoliko vec bolujete od dijabetesa, morate voditi brigu o količini unosa ugljenih hidrata pa samim tim i šećera. Ali, ako nemate dijabetes, unos šećera, bez obzira na količinu - neće uticati na pojavu ove bolesti. Ipak treba biti oprezan, jer pretjerana konzumacija šećera lako može dovesti do gojaznosti i zubnog karijesa.

Maslac goji vise od margarina

Maslac i margarin sadrže istu količinu masti.

I jedan i drugi u sebi imaju 80% masti i 20% vode. Ako pogledamo tablicu kalorija vidjćemo da 100 g maslaca sa sobom nosi 735 kCal a 100 g margarina 750 kCal. Time je i ova dilema riješena.

Znači, oni nam pružaju takoreći istu kolicinu energije.

Unos namirnica nakon 19:00 h uzrokuje gojaznost

Nije toliko bitno u koje vrijeme jedemo. Mnogo je bitnije koliko i šta jedemo tokom cijelog dana, kao i koliko se krećemo.

Pravilo da ne treba ništa jesti nakon 19:00 h može važiti za osobe koje inače u krevet odlaze ranije. Za one pred kojima je naporna i duga neprospavana noć, ovo pravilo ne važi. Znači, ne treba strogo gledati na sat kada je vrijeme za večeru, već voditi računa o tome da se organizmu obezbijedi dovoljno energije za vrijeme aktivnosti i naravno ne odlaziti u krevet neposredno nakon obroka, punog stomaka, pa makar to bio i doručak. Ukoliko jedemo onoliko koliko nam je potrebno a ne više od toga, nećemo se ugojiti bez obzira na to u koje doba dana jedemo.

Preradjena hrana je manje hranjiva od svježih namirnica

Preradjena hrana može biti jednako zdrava, a u nekim slučajevima čak i zdravija od svježih namirnica.

Ukoliko je smrznuto voće i povrće dospjelo u hladnjak na vrhuncu svežine kad obiluje vitaminima i mineralima, biće jednako hranjivo i kvalitetno i nakon odmrzavanja.

Zatim, odredjena vrsta preradjene hrane, tokom obrade može biti obogaćena drugim vrstama namirnica, vitaminima i mineralima, tako da konačan proizvod može biti hranjiviji i kvalitetniji od samih sirovina. Najbolji primjer za to jeste hljeb kojem se obično dodaju korisne materije koje inače nisu prisutne u samoj pšenici, pogotovo ih nema u bijelom brašnu.

 

priroda-leci-sve.com

O NAMA

Portal namijenjen ženama i svima koji žele da saznaju više o ženama. Mi smo tu, ne samo za modernu i savremenu ženu, nego i za one koje se ne osjećaju tako. Tu smo za majke, domaćice, poslovne žene, mlade i one u najboljim godinama. Svakodnevno spremamo za svakoga po nešto. Hvala vam što nas pratite ;)

PRATITE NAS NA

© 2011 zenasamja.me. Sva prava zadržana.