Tema novogodišnjih i božićnih praznika je aktuelna ako ne svima, onda bar većini nas. To su dani kojima pripisujemo magijske moći, kalemeći na njih razna očekivanja: da će sa njima početi naša svjetlija budućnost, da će nestati sve što nam je loše, da će baš od tog datuma naš čitav život da se preokrene.

Dani oko Nove godine su dani kada je potrebno da budemo raspoloženi, veseli, raspjevani, da odlazimo na poslovne proslave. Nije nego, pa gdje to piše da moramo?

Lijepo je da smo zadovoljni ne samo u decambarskim danima, već i tokom čitave godine, ali neki ljudi jednostavno ne budu posebno srećni, ili ne budu uopšte srećni.

Kraj godine je vrijeme kada veoma intezivno počinjemo da razmišljamo o uspjesima i neuspjesima, o tome šta jesmo uradili, a šta smo mogli pa nismo. Suočavamo se sa činjenicama da život nije poput bajke, a da mi nismo baš tamo gdje bismo htjeli da budemo. Nismo pokraj voljene osobe, a ujedno nismo ni sigurni da li neko ko nam se dopada želi da budemo sa njim.

Tokom novogodišnjih i božićnih praznika se naročito usamljeno osjećaju starije osobe i osobe bez partnera.

Iako postoje razlike u intezitetu stresa, on je u prazničnim danima prisutan i kod osoba koje se nlaze u društvu svoje porodice i bliskih prijatelja. Ne tako mali broj jedinki manifestuje znake anksioznosti i depresije. Postavljaju se pitanja: da li imam dovoljno novca da obezbjedim dovoljno dobru trpezu, da li sam ove godine doživio poslovni neuspjeh, da li sam dovoljno vremena posvetio svojoj porodici itd.

Praznična depresija čest je fenomen u današnjem društvu. Manifestuje se kroz gibitak interesovanja, volje, entuzijazma promjene u apetitu, snu, fizičkoj bolesti čiji se simptomi stalno vraćaju bez obzira na preduzete mjere.

Počeci su uvijek dobri je jer nas motivišu na nova ulaganja. Tako je početak godine dobar tajming da započnemo nešto šta dugo planiramo. Možda se to odnosi na drugačiji odnos sa bliskim osobama? Ljudi koji pate od depresije imaju problem sa uvidom u sopstvenu bolest te je možda ovo dobra prilika da im posvetite pažnju, da ih pitate: „ Kako si, muči li te nešto“, „Kako se osjećaš?“, „Trebaš li moju pomoć?“. Pozovite osobe koje su usamljene i uključite ih u životne tokove, a ujedno se zagledajte malo i u sebe. Budite štap potpore ne sam drugima, već i sebi, ali ne očekujte promjene preko noći.

Iskoristite ovaj prividan prekid u vremenu da napravite jedan stvarni prekid u vlastitom životu. Oni koji su emotivno slobodni neka pokušaju da otvore svoje „penđžere“ ka novoj vezi, pokušavajući da budu opušteniji čime će doprinjeti mogućnosti većeg uživanja.

Možda je početak Nove 2015. godine idealna prilika da prestanete da konstruišete svoje vlastite tragične scenarije i uspjeće vam da budete kreativniji, iskreniji u odnosima uvodeći bitne promjene u privatni život i način emotivnog komuniciranja.    Jasno je da čovjek naše civilizacije robuje lošim navikama i vaspitanju te je uvijek skloniji da napravi isti ili sličan izbor prethodnom. Iskustvo kazuje da u društvu u kome većina pije čašicu ili dvije odluka da prestanete sa alkoholom izaziva ismijavanje, kao i u društvu gdje svi momkuju ili su razvedeni može postati prava blamaža vaša odluka da ponovo stupite u brak.

Za svaki uspjeh i put ka nivou razvoja zaslužan je motiv i posljedično volja, te nam je jasno da je za svaki uspjeh potrebno ulaganje i istrajavanje. Pored istrajavanja u svojoj odluci da počnete da se mijenjate, važno je da krenete u nove početke sa idejom da su oni dostžni.

Srećni vam nastupajući praznici, živite u miru i zdravlju.