Mnogi faktori mogu uticati na nastanak karijesa, a u prvom redu tu je pretjerano razmnožavanje bakterija u ustima, zbog nepravilne ili neredovne oralne higijene, kao i loša ishrana. Posebno je često kod djece, tinejdžera i starijih odraslih. Međutim, svako ko ima zube može dobiti karijes bez obzira na godine.

Koji su simptomi dubokog karijesa?

Simptomi dubokog karijesa su i te kako prepoznatljivi, a među vodećim je svakako intenzivan bol. Početak karijesa često prolazi bez vidljivih znakova, a kasnije simptomi variraju u zavisnosti od njegovog obima i lokacije. Duboki karijes manifestuje se upravo zuboboljom, preosjetljivošću zuba na nadražaje, na toplo, hladno i slatko. Uz to, na zubu zahvaćenom karijesom vidljive su jame, a sam zub, odnosno karijes, je crne boje.

Ukoliko osjećate bol kada zagrizete to takođe znači da je vrijeme da se javite stomatologu. Nekada osoba nije svjesna da se u zubu formira šupljina. Zbog toga su važni redovni preventivni pregledi, čak i kad se čini da nema razloga za odlazak zubaru. Ne ignorišite zubobolju, jer se mali karijes koji se ne liječi brzo razvija u duboki karijes.

Kada stomatolog sumnja da vam zbog dubokog karijesa treba čišćenje kanala korijena, kao i da je više zuba oštećeno u dijagnozi i liječenju će mu poslužiti snimanje zuba. Savremenim 2D i 3D metodama rendtgen bezbolno i brzo pokazuje koliko su zubi oštećeni, te zubar može započeti  saniranje zubnog kvara.

Zbog čega nastaje duboki karijes?

Duboki karijes nastaje kao posljedica neliječenja karijesa u ranoj fazi. Pored glijeđi zahvata dentin, a kod težih oblika i pulpu. Uzroke za nastanak karijesa treba potražiti prije svega u lošoj oralnoj higijeni koja za posljedicu ima stvaranje mekih naslaga na zubima. Meke naslage ili dentalni plak su ljepljiv sloj na zubima, koji se čak može stvrdnuti ispod ili iznad linije desni i tada govorimo o zubnom kamencu. Zubni kamenac otežava uklanjanje plaka i stvara štit za bakterije.

Kiseline iz mekih naslaga uklanjaju minerale iz gleđi, tvrdog spoljnog sloja zuba. Ova erozija uzrokuje sitne otvore ili rupe u glijeđi i to je prvi stupanj karijesa. Jednom kada se glijeđ istroši, bakterije i kiselina mogu dospjeti do sljedećeg sloja zuba, a to je dentin. Ovaj sloj je mekši i manje otporan na kiselinu. Struktura dentina je takva da ima sićušne kanale koje direktno komuniciraju sa zubnom pulpom i to uzrokuje osjetljivost.

Bakterije i kiselina nastavljaju progresivno da prodiru kroz zubna tkiva, krećući se pored pulpe koja sadrži živce i krvne udove. Tkivo postaje natečeno i iritirano od bakterija, a kako se otok ne može proširiti unutar zuba, vrši se pritisak na nerv i to izaziva bol. Kod ekstremnih slučajeva, nelagoda se može proširiti i izvan korjena zuba do kosti.

Kako se dijagnsotikuje i liječi duboki karijes?

Stomatolog će lako otkriti propadanje zuba ispitujući njegovu osjetljivost u toku pregleda usne duplje. Koristeći sondu provjeriće da li postoje meka područja u zubu. Rendgenski snimci najsigurnije će pokazati stepen karijesa i propadanja. Nakon toga se pristupa liječenju.

Dok se površinski karijes može izliječiti upotrebom fluorida u gelu ili laku, kao i manjim zubnim ispunima nakon čišćenja kaviteta, duboki karijes zahtijeva ozbiljniji tretman.

Plombiranje zuba

Kod dubokog karijesa koji nije zahvatio pulpu, nakon temeljnog čišćenja kaviteta i razmekšanog dentina, mogu se staviti najprije privremeni, a onda i trajni ispuni, odnosno plombe. Plombe se prave od različitih materijala, kao što su kompoziti u ​​boji zuba, porculan ili zubni amalgam, takozvane crne plombe, koje su na bazi žive.

Krunice

Kod zuba koji su pretrpjeli ozbiljna oštećenja biće neophodno postaviti krunicu.To je navlaka  koja zamjenjuje cijelu prirodnu krunicu vašeg zuba. Za postavljanje krunice i njeno dobro prijanjanje biće neophodno da stomatolog obavi brušenje zuba. Krunice se izrađuju od porculana, keramike, kao kombinacija metala i keramike, a mogu biti i od zlata. 

Liječenje kanala korjena

Kada propadanje dospije do vitalnog dijela zuba – pulpe, liječenje kanala korjena je indikovano. Ovim tretmanom se zapravo spašava zub od vađenja. Stomatolog u nekoliko posjeta popravlja zaraženi zub, tako što uklanja oboljelu pulpu. Nakon vađenja živca, zubar popunjava korjen lijekom da bi bio siguran da je infekcija potpuno očišćena. Poslije perioda od najmanje tri sedmice, zub se zatvara trajnim punjenjem, odnosno plombom.

Vađenje zuba

Nažalost, nekad duboki karijes toliko zahvati zubna tkiva da je nemoguće sačuvati zub, čak ni liječenjem kanala korjena. Kao takvi oni predstavljaju opasnost po okolne zdrave zube u ustima i neophodno je odstraniti ih. Međutim, zahvaljujući razvoju stomatologije ne morate brinuti o povlačenju zuba i naruženom osmjehu. Zubar će vam preporučiti ugradnju mosta ili zubnog implantata kako biste zamenili zub koji nedostaje.

Da ne biste liječili ozbiljne posledice dubokog karijesa, radije odlazite na redovne preventivne stomatološke preglede na kojima vaš zubar može reagovati i na najmanji zubni kvar.