Oboljenja srca mogu biti uzrokovana psihološkim faktorima

Piše : Helena Rosandić, psihoterapeut-mr kliničke psihologije

Nije nikakva rijetkost da u svakodnevnom životu čujemo da je nekom oslabio imunološki sistem zbog dugotrajne iscrpljenosti izazvane hroničnim stresom, da se neko razbolio od prevelike brige, da je infarkt miokarda nastupio poslije gubitka posla ili razvoda braka...

Oboljenja srca mogu biti uzrokovana psihološkim faktorima

Intezivna tuga, strah, bijes i mržnja se često pominju kao psihički faktori koji sami ili u kombinaciji sa nekim somatskim faktorima predstavljaju preteču tijelesne bolesti.

Navedeni pokazatelji predstavljaju razlog za izmjenu klasičnog medicinskog modela nastanka bolesti, psihosomatskim modelom u okviru koga se psihološkim elementima pridaje značajano mijesto u etiologiji bolesti, ne negirajući pri tome i značaj drugih faktora.

Bolest nastaje kada se harmoničnost čovjekovog psihofizičkog funkcionisanja poremeti uz pomoć nekih disharmoničnih činioca koji dolaze ne samo zbog prirodnog propadanja i starosti čovjeka, već u mnogo većoj mjeri zbog njegovog pogrešnog načina mišljenja, disfunkcionalnih osjećanja i načina doživljavanja sebe i svoje okoline. Ličnost u svojoj cijelokupnoj složenosti učestvuje ne samo u nastanku bolesti, već određuje i tok i oporavak od tijelesne bolesti.

Nedavno sam čula izjavu rođake muškarca u srednjem životnom dobu, koji se već dugo vremena oporavlja od posljedica saobraćajnog udesa (kompresija kičmene moždine), da kaže: “Prije bi se on oporavio da nije onako zadrt“. Svaka bolest je bolest određenog tipa ličnosti u kojoj se susreću i psihčki i somatski činioci. Ovdje se logično nameće pitanje: ima li, u tom slučaju, bolesti koje nisu psihosomatski uslovljene?

Početak XXI vijeka karakteriše porast kardiovaskularnih oboljenja koje su postale vodeći uzrok smrtnosti u mnogim zemljama svijeta.  Poznato nam je da je koronarna bolest srca rezultat interakcije somatskih, sredinskih Iibihejvioralnih činilaca. Pored dobro poznatih somatskih uzroka za nastanak bolesti, psihološki faktori rizika sudjeluju u velikom procentu nastanka tegoba.

Krajem prošlog vijeka u žiži interesovanja našla su se istraživanja povezanosti stanja straha i kardiovaskularnih oboljenja. Veliki broj istraživača ukazao je na povezanost paničnog poremećaja i kardiovaskularnih oboljenja. Postoje i brojna istraživanja koja ukazuju na povezanost anksioznosti i koronarnih bolesti srca, poput infarkta miokarda i nagle srčane smrti. Utvrđeno je da su anksioznost, tenzija i potiskivanje ljutnje osnovne psihološke karakteristike udružene sa aterosklerozom.

Zajedno sa anksioznošću, istraživanja pokazuju da se hostilnost i depresija ubrajaju u negativne emocije koje utiču na pojavu koronarne bolesti srca. Kod osoba koje pokazuju znake hostilnosti, pronađena  je udruženost ove emocije sa ishemijom miokarda, infarktom miokarda i aritmijama opasnim po život, a statističke analize ukazuju da je 2,4% srčanih udara godišnje praćeno ljutnjom.

Istraživanja i kliničko iskustvo ukazuju da koronarni bolesnici imaju povišen nivo anksioznosti i agresivnosti, te visoko izraženu dimenziju neuroticizma. Sve navedeno potvrđuje tezu da u bolesti zadatak ljekara nije samo da liječe oboljeli organ, već je neophodan i tretman ličnosti oboljelog, jer se u njegovoj ličnosti kriju brojni psihološki faktori koji ne samo da dovode do bolesti, već i kasnije otežavaju njeno liječenje.

Helena Rosandić
Helena Rosandić
Psihoterapeut - mr kliničke psihologije

Psihološki centar ABC

+382 68 741-923

Ostale Helenine tekstove možete vidjeti ovdje http://www.zenasamja.me/specijali/helena-rosandic

Slični članci

O NAMA

Portal namijenjen ženama i svima koji žele da saznaju više o ženama. Mi smo tu, ne samo za modernu i savremenu ženu, nego i za one koje se ne osjećaju tako. Tu smo za majke, domaćice, poslovne žene, mlade i one u najboljim godinama. Svakodnevno spremamo za svakoga po nešto. Hvala vam što nas pratite ;)

PRATITE NAS NA

© 2011 zenasamja.me. Sva prava zadržana.