Neki od vas se pitaju, što tu ima problematično ili komplikovano. Iako svima nama prija zahvalnost i ugodno nam je kada nas neko podari starom knjigom, suvenirom sa putovanja, zahvalnost ipak nije toliko jednostavna kategorija. U ovom domenu nailazimo na razne vrste poteškoća.

Psihologija je temeljna disciplina koja se bavi i proučava široku paletu konstrukata, pa je jedna od njenih tema izučavanja i psihopatologija zahvalnosti. Psihopatološka ispoljavanja zahvalnosti se manifestuju kroz četiri kategorije:

• narcističko poricanje zahvalnosti,
• sociopatsko odsustvo zahvalnosti,
• pojačavanje zahvalnosti uslijed osjećanja krivice i
• anksiozna preopterećenost da se prizna zahvalnost.

Neke osobe imaju ozbiljan problem u prihvatanju ljubaznih gestova i zahvalnosti od strane drugih. Takve osobe na komplimente reaguju nekako zbunjeno, neprilagođeno, uznemireno, crvene. Kada ih neko pohvali Ili ponudi pomoć koju nisu tražili, takve osobe ispolje anksioznost. One na neki poklon, zahvalnost, gotovo automatski reaguju potrebom da odmah na isti način uzvrate svom dobročinitelju. Nekako, da li slučajno ili namjerno, uzvraćanje bude gotovo identično. Ako im je neko došao u posjetu i donio kafu i bombonjeru, ubrzo nakon toga ta osoba uzvraća poklon. Pojava koja je uobičajena u našim životima, a njenje unutar čovjeka prisutne psihološke manifestacije prođu neopaženo. Većina nas je bila u situaciji da sa bliskom ili manje bliskom osobom sjedi na ručku, doručku i da zbog svoje velikodušnosti, vjerovatno ponajviše kulturološki potkrepljene, odluči da plati račun. Očekujući da će od druge osobe dobiti zahvalnosti riječi poput onih: “Hvala ti”, “Vrlo ljubazno od tebe što si ti platio račun, hvala ti..”, dobije se odgovor poput onog: “Sljedeći put ću ja tebi platiti.” Anksioznost koja podstiče ovakva ponašanja je očigledna. Takve osobe iznose svoju želju ili kapacitete da se ponašaju slično.

Ovakvo ponašanje je ispoljavanje spremnosti da se minimalizuje zahvlanost. Otkud je nje toliko mnogo oko nas? Sigurna sam da je potkrepljena našim kulturološkim učenjima koja nude poruku da je neophodno da se sami staramo o sebi. Drugi mogući razlog koji leži u osnovi njenog ispoljavanja je nervoza zbog naklonosti i afektivne vezanosti. Osobe koje posjeduju veći stepen narcizma će na dobro učinjeno djelo prije reći: “Uradili ste pravu stvar”, nego: “Zahvalan sam ti jer si dao sve od sebe i postigao dobre rezultate”. Takve osobe često maskiraju svoju zahvalnost, prije protestvujući, mijenjajući uloge, i prije odobravajući neko ponašanje nego iskazivajući zahvalnost.

Odbijanje zahvalnosti i odbijanje da se prime dobročinstva može djelovati kao nezahvalnost. Suštinski je manjak snage u ličnosti. Učite da se zahvaljujete.