Šta je prehlada?

Prehlada je zarazna bolest gornjeg disajnog sistema. Najčešća je bolest na svijetu i glavni razlog posjetama ljekaru – u prosjeku, odrasla osoba preboli dvije do tri prehlade godišnje, dok se kod djece pojavljuje šest do čak dvanaest puta godišnje. Zahvaljujući prehladi, samo se u Sjedinjenim Američkim Državama svake godine izgubi 22 milijuna školskih dana.

Uzročnici prehlade su virusi – i to njih preko stotinu različitih – a najčešći su rinovirusi. Iako se prehladiti možete tokom cijele godine, najčešća je tokom jeseni i zime.

Simptomi prehlade

Prvi simptom prehlade je grlobolja, koja traje oko dva dana. Nakon toga slijedi kašalj, iscjedak iz nosa, kao i začepljen nos i grlobolja. Takođe, ali nešto rjeđe – javljaju se i umor, gubitak apetita i bol u mišićima. U odraslih se rijetko javi i groznica, ali ista je redovna pojava kod male djece koja se prehlade. Moguća je i upala uha zbog iritacije eustahijeve trube.

Simptomi prehlade traju oko nedjelju dana. Vodite računa da ste prvih nekoliko dana zarazni i vrlo je vjerovatno da ćete prenijeti prehladu na druge ljude, zato se preporučuje da ostanete kod kuće i odmorite se. Ukoliko se simptomi ne smiruju nakon tog vremena, moguće je da ste razvili alergiju ili bakterijsku infekciju, pa potražite pomoć ljekara.

Kako se liječi prehlada?

Prehlada se ne liječi, jer još uvijek ne postoji vakcina koja bi spriječila njenu pojavu. Obzirom da je vrlo zarazna, najbolji lijek jeste prevencija: izbjegavajte kontakt sa zaraženim osobama i vodite računa o higijeni. Često perite ruke, izbjegavajte rukama dodirivati usta, nos i oči i pokrijte usta i nos prilikom kijanja.

Šta je grip?

Još jedna bolest gornjih disajnih puteva je gripa. Period inkubacije je kraći nego što je to slučaj sa prehladom, dok su simptomi izraženiji, a podrazumijevaju grlobolju, suvi kašalj, začepljen nos, opštu slabost, gubitak apetita, groznicu sa vrlo visokom temperaturom, glavobolju, kao i bol u mišićima i zglobovima – slikovito rečeno, osjećate se kao da vas je pregazio auto. Kao i kod prehlade, moguća je upala uha. Simptomi traju oko pet dana, ali nije neuobičajeno da potraju i više od nedjelju dana.

Za razliku od prehlade, koja mine praktično bez posljedica, gripa se kod određenih grupa ljudi (mala djeca, trudnice, oboljeli od hroničnih plućnih bolesti, oboljeli od SIDA-e, stariji od 50 godina) može razviti u bronhitis ili upalu pluća.

Javlja se sezonski, od jeseni do proljeća, a uzrokuju je tri virusa: A, B i C, koji se prenose kijanjem sa zaražene na zdravu osobu. Upravo zbog različitih vrsta virusa – svake godine aktivan je neki drugi – potrebno je svake godine iznova formulisati vakcinu, koja se sastoji od oslabljenih ili mrtvih virusa gripa (ili dijelova mrtvih virusa). Antigeni u vakcini stimulišu imunološki sistem na proizvodnju antitijela protiv te vrste virusa, tako da ga tijelo prepozna u ranom stadijumu zaraze, napadne i uništi.

Kako se grip liječi?

Grip se, kao i prehlada, najbolje liječi prevencijom: provjetravajte prostorije, izbjegavajte kontakt sa zaraženim osobama i često i temeljno perite ruke. Uz to, pobrinite se da ste odmorni, jedite puno voća i povrća, vježbate i izbjegavate stres. Usvajanje zdravih navika u velikoj mjeri će smanjiti mogućnost zaraze, dok ćete pravovremenim vakcinisanjem biti gotovo sigurni od nje. Ukoliko se ipak zarazite, najbolji način za preboljeti grip jest odmarati se i piti puno tečnosti. Neki lijekovi mogu ublažiti simptome (oseltamivir, zanamivir, peramivir) i spriječiti eventualnu pojavu upale pluća, ali neophodno ih je uzeti vrlo rano, unutar 48 sati od trenutka zaraze.

Je li potrebna ljekarska pomoć?

I prehladu i grip, kao što je rečeno, možete preboljeti tako što ćete se odmarati i konzumirati puno tečnosti. Međutim,  postoje simptomi koji ukazuju da je potrebna ljekarska pomoć:

Neprekidna groznica – ukoliko imate groznicu koja traje više od tri dana, moguće je da ste razvili bakterijsku infekciju.
Bolno gutanje – umjerena grlobolja je uobičajena kako za prehladu, tako i za gripu, ali ukoliko je bol izrazito jak, vjerovatno je riječ o bakterijskoj infekciji.
Dugotrajan kašalj – ukoliko kašalj potraje dvije ili tri nedjelje, vjerovatno je riječ o bronhitisu, možda i astmi.
Dugotrajno začepljenje nosa i glavobolja – Začepljen nos i sinusi mogu dovesti do sinusitisa, upale paranazalnih sinusa. Prepoznaćete ga ukoliko vas duže vremena (nedjelju dana) boli područje oko očiju i imate gust iscjedak iz nosa.

Postoji još nekoliko znakova koji zahtijevaju hitnu medicinsku pažnju. Kod odraslih riječ je o jakom bolu u grudima, jakim glavoboljama, vrtoglavici, i čestom povraćanju. Kod djece se radi o poteškoćama pri (ili ubrzanom) disanju, groznici popraćenoj osipom, odbijanjem da piju tečnost, a bilo bi dobro povesti računa i o njihovom ponašanju: ako su djeca tokom spomenutih bolesti letargična, tjeskobna ili razdražljiva, svakako se konsultujte sa ljekarom.

Kako razlikovati grip od prehlade?

Teško je ispravno razlučiti da li se radi o gripu ili prehladi, obzirom da su im simptomi vrlo slični. Međutim,  prehlada vrlo rijetko prelazi temperaturu od 38,5 °C, što je siguran pokazatelj gripa. Kad je riječ o gripu, izmjerena temperatura zna da bude i puno viša od spomenute brojke, pogotovo kod djece. U svakom slučaju – bilo da se radi o prehladi ili gripu – svakako se dobro odmorite i konzumirajte puno tečnosti.

Izvor tablice: PlivaZdravlje

znanost.geek.hr