Istina o dijetama: Debljaju nas ugljeni hidrati, a ne masnoće

U eksperimentu tronedjeljne ishrane sa 5000 kalorija na dan koje većinom dolaze iz ugljenih hidrata, udeblja se više, a pogotovo u struku, nego na ishrani sa više masnoća

Istina o dijetama: Debljaju nas ugljeni hidrati, a ne masnoće

Iako je najjednostavnije pravilo mršanja manje hrane i više kretanja, iz toga proizlazi kako nije važno šta se jede, dok god se vodi računa o ukupnom kalorijskom unosu. Nutricionisti savjetuju da je ishrana s malim udjelom masti najbolji način gubitka težine, ali danas mnogi ispituju da li je to ispravan i efikasan način mršanja.

- Te su ideje u naučnom smislu zastarjele, a kalorije iz različitih namirnica imaju i različit efekat na tijelo, a kalorije iz ugljenih hidrata podstiču debljanje više nego one iz masti - kaže nutricionist, profesor David Lawrence.

On se slaže sa skepticima koji tvrde da sve kalorije nisu jednake i koji su odlučili da analiziraju mitove i istine o dijetama, piše Daily Mail.

Mogu li slanina i pavlaka pomoći u mršavljenju?

Suočeni s brojnim dokazima, švedski stručnjaci napravili su zaokret u svojim dijetnim preporukama te savjetuju ljudima ishranu siromašnu ugljenim hidratima umjesto mastima. Do toga su došli analizom izvještaja 16.000 istraživanja, a oslanja se na teoriju uticaja različitih vrsta hrane na tjelesne hormone.

Najvažniji od tih hormona za mršavljenje je insulin, koji kontroliše skladištenje masnoća u tijelu. Ishrana bogata ugljenim hidratima povećava količinu glukoze u krvotoku, zbog čega se proizvodi i više insulina te pohranjuje više masnoća. Dijeta siromašna ugljenim hidratima poput tjestenine, hljeba, riže i slatkiša, a bogata masnoćama i proteinima, poput slanine, pavlake, mesa peradi i sličnim namirnicama, prema toj teoriji dovodi do bržeg gubitka masnoća u tijelu.

Više kalorija, ali uži struk

Dramatični novi dokazi proizlaze iz jedinstvenog eksperimenta profesionalnog trenera Sama Felthama.

- Moj posao je da govorim ljudima kako da smršaju, a ako sve kalorije nisu jednake, stvara se velika razlika u efikasnosti određenih metoda. Na svom primjeru sam odlučio da provjerim šta djeluje bolje - rekao je Feltham.

- Prije nekoliko mjeseci započeo sam sa unosom 5000 kalorija na dan. Tri sedmice te su kalorije dolazile iz ishrane bazirane na ugljenim hidratima i malo masnoća, a onda sam druge tri sedmice ograničio unos ugljenih hidrata i jeo više masnoća, a sve je to bilo propraćeno umjerenim režimom fizičke aktivnosti - ispričao je.

Prema dosadašnjem naučnom shvatanju, njegov dobitak na težini trebalo je da bude jednak uz oba režima. Na ishrani baziranoj na ugljenim hidratima, Sam se udebljao 7,25 kg i dobio 9,5 cm u struku. Iznenađujuće, na ishrani bogatoj masnoćama dobio je samo 1,5 kg i izgubio 2,5 cm u struku.

Kod ishrane bogate ugljenim hidratima 63% kalorija dolazilo je od ugljenih hidrata, 13% od proteina i 22% od masnoća, dok je kod ishrane sa više masnoća Sam dobijao 72% kalorija iz masnoća, 22% iz proteina i 6% iz ugljenih hidrata.

Ugljeni hidrati povećavajuju nivo holesterola

Iako Felthamov eksperiment nije zdravstven, nezdravi učinak ishrane sa puno ugljenih hidrata je očigledan, smatraju stručnjaci. Nakon tri sedmice takve ishrane, dobio je tzv. metabolički sindrom koji se manifestuje kao insulinska rezistencija, nakupljanje masnog tkiva u području stomaka, visokog nivoa holesterola i povišen krvni pritisak.

- Posebno je zabrinjavajući bio porast nivoa triglicerida, masnoća koje su se povećale za četiri puta, a nivo upale u jetri je porasla - zaključio je dr. Aseem Malhotra, kardiolog iz Kraljevskog koledža u Londonu i Samov ljekar.

Objašnjava kako bi učinak na druge ljude bio još gori jer je Sam ipak profesionalni trener te u odličnoj fizičkoj formi.

Jesu li standardni savjeti za mršavljenje pogrešni?

- Ovo je očigledna demonstracija činjenice da je vjerovanje kako se od masnoća debljamo pogrešna - kaže dr. Malhotra.

Ističe kako ljudi sa velikim viškom kilograma unose najviše ugljikohidrata, a takva ishrana smanjuje nivo dobrog i podiže nivo lošeg holesterola u krvi. Istovremeno, kako se glukoza iz ugljenih hidrata pretvara u masnoće, proizvode se i masne kiseline. Upravo ta kombinacija niskog nivoa dobrog holesterola i visokog nivoa masnih kiselina odgovorna je za začepljenje arterija i povećan rizik od moždanog i srčanog udara, a ne velike količine masti u ishrani.

 

24sata.hr

O NAMA

Portal namijenjen ženama i svima koji žele da saznaju više o ženama. Mi smo tu, ne samo za modernu i savremenu ženu, nego i za one koje se ne osjećaju tako. Tu smo za majke, domaćice, poslovne žene, mlade i one u najboljim godinama. Svakodnevno spremamo za svakoga po nešto. Hvala vam što nas pratite ;)

PRATITE NAS NA

© 2011 zenasamja.me. Sva prava zadržana.