Nezaobilazan je izbor svake domaćice koja priprema zimnicu, a osim što se najčešće koristi za pripremu marmelada i knedli, svakako ju je poželjno jesti i svježu jer sadrži vitamin C (5 do 8 mg na 100 g, u zavisnosti od toga u kojoj vrsti se radi),vitamin B6, bakar, vitamin B2, vitamin B3, vitamin K, magnezijum,gvožđe,kalcijum. Šljiva obiluje i vlaknima, 2 g na 100 g, a uz sve to je niskokalorično voće.

Istraživanja su pokazala da šljiva jača kosti, smanjuje rizik obolijevanja od raka debelog crijeva, ali i da konzumacija 12 šljiva prosječne veličine na dan tokom dva mjeseca snižava nivo lošeg holesterola LDL-a.

I ni tu ne prestaju blagodeti ove “kraljice”. Konzumacijom oko 12 suvih šljiva na dan, odnosno 100 grama, u tri mjeseca znatno će se povećati markeri u krvi koji pokazuju povećanje gustoće kostiju, pokazalo je jedno od istraživanja.

Dihidroksi-fenil izatin, jedan je od sastojaka šljive zbog kojeg, između ostalih, ovo voće ima laksativni učinak. Pomažu mu i sorbitol i fenoli, te biljna vlakna. 25 grama suvih šljiva, što je ekvivalent u prosjeku tri ploda, osiguraće nam 5% potrebnog dnevnog unosa vlakana koji je za muškarce od 19 do 50 godina 25%, a za žene iste starosne grupe grupe 7%.

kurir.rs