
Menopauza je prirodna pojava i predstavlja završetak reproduktivne sposobnosti žena, a uzrokovana je hormonskim promjenama. Svaka žena u svom zivotu provede u prosjeku skoro jednu trećinu života u periodu klimakterijuma koji se sastoji iz tri perioda: obuhvata peri-menopauzu, menopauzu i postmenopauzu.
Prelazni period perimenopauza nastupa već oko desetak godina prije posljednje menstruacije (počinje 4 do 5 godina prije menopauze), kada postepeno počinje da opada reproduktivna sposobnost žene. Do značajnih hormonskih promjena dolazi oko 6-8 godina prije menopauze, a zatim se javljaju i neredovni i nepravilni mestruacioni ciklusi praćeni raznovrsnim kliničkim znacima.
Tokom perioda menopauze, koja označava posljednju menstruaciju žene (obično oko 50. godine života) i predstavlja kraj njenog reproduktivnog perioda, dolazi do velikih promjena u načinu funkcionisanja organizma žene, ali i do promjena koje utiču na kvalitet života jer pored fizičkih poteškoća, javljaju se psihički problemi koji narušavaju svakodnevno funkcionisanje.
Prema vremenu kada se javlja menopauza moze biti:
· prijevremena – prije 40. godine života,
· rana – između 40. i 45. godine,
· uobičajena – iza 45. godine života.
Doba u kojoj menopauza nastupa je genetski predodređena i uglavnom se javlja oko 50. godine života. Tijelo žene trpi značajne promjene u periodu predmenopauze i menopauze.
Pad nivoa estrogena izaziva ne samo gubitak mjesečnog ciklusa, već i nepovratno gubljenje elastičnosti i fleksibilnosti kako kože tako i sluzokože.
Promjene hormonskog statusa se odražavaju i na rad žlijezda sa spoljašnjim lučenjem pa koža postaje suvlja, a sluzokoža suva i slabije prokrvljena (samim tim sklona pucanju i stvaranju ranica-prskotina koje sporo zarastaju). Suvoća sluznice vaginalnog zida rezultira peckanjem i bolovima kao i kontaktnim krvarenjima u toj regiji.
Uslijed slabljenja vezivnih struktura i potpore karličnim organima, žene često imaju spuštenu mokraćnu bešiku, matericu, grlić, što se manifestuje tupim bolom u karlici i osjećajem pritiska u donjem dijelu trbuha, kao i nevoljnim oticanjem mokraće.
Postmenopauza je period koji nastupa poslije menopauze i dijeli se na ranu (do 70. godine) i kasnu (poslije 70.godine) postmenopauzu ili senijum.
Ono što ukazuje na sam početak menopauze je neredovna menstruacija, koja u početku može da se javlja i češće nego obično, a zatim će pauze između dvije menstruacije biti sve veća.
Najčešći simptomi predmenopauze (ranog klimaksa) su:
· vazomotorne tegobe – talasi vrućine, noćna znojenja,
· umor i fizička slabost,
· pojava gojaznosti,
· urogenitalne smetnje,
· lupanje srca, vrtoglavica,
· promjene u ukusu i mirisu,
· tjeskoba i napadi panike.
Velik broj navedenih simptoma uzrokuju hormonske promjene koje nastaju 3 do 5 godina prije menopauze, intenzivnije godinu do dvije prije. Razdoblje nastupanja takvih promjena smatramo početkom perimenopauze.
Predmenopauza – ostali simptomi:
· glavobolja, pad libida,
· stanjivanje kože i kose,
· promjene ponašanja,
· depresija, loša koncentracija.
Kao posljedica smanjenja estrogena, androgena (DHEA i testosteron) kao i progesterona koji se takođe proizvode u jajnicima, nastaje pojava valunga, noćnog znojenja, (posljedica su širenja krvnih sudova u koži i privremenog rasta temperature. Koža je topla i crvena, a znojenje može biti izuzetno obilno. Napadi traju do 10 minuta, a mogu se javljati i 20 do 30 puta) promjene raspoloženja, debljanje i preraspodjela masti,nesanica, glavobolje i ubrzani otkucaji srca koje 50% zena teško podnosi. Najosjetljivija grupa su one žene koje su imale intenzivne simptome u predmenstrualnom sindromu (PMS) i one kod kojih se javila postporođajna depresija.
Uslijed smanjenja produkcije estrogena dolazi do gubitka kolagena, pa tako kod žena u menopauzi dolazi do stanjivanja kože i kose, pojave bolova u zglobovima i mišićima, ali daleko ozbiljnija posljedica je pojava osteoporoze, odnosno smanjene gustine kostiju, koja povećava rizik od nastanka preloma čak i pri bezazlenim udarcima i padovima. Osteoporoza se naziva „tihom bolešću“ jer nema simptoma dok ne nastupe prelomi, nekad uslijed pada, ali nekad i bez vidljivog razloga. Smanjenje količine estrogena u organizmu će dovesti i do smanjenog lučenja serotonina, hormona koji ima značajan uticaj na raspoloženje, pa se iz tog razloga tokom menopauze mogu javiti napadi panike i depresija. Mijenjaju se i djelovi mokraćnog trakta, pa se javlja čitav niz tegoba poput urinarne inkontinencije, učestalog, hitnog i bolnog mokrenja.
U periodu 5 do 10 godina od menopauze ispoljavaju se i simptomi kao: urogenitalna atrofija, promjene kože i kose, stres - inkontinencija, smanjenje libida i pad kognitivnih funkcija.
Urogenitalna atrofija: uslijed nedostatka hormona dolazi do istanjenja sluznice vagine, predjela vulve i uretre. Javlja se osjećaj suvoće, svraba, peckanja i žarenja. Zbog poremećaja kiselosti (ph vagine) češće su vaginalne infekcije i bolni polni odnosi. Urinarne tegobe su najčešće u vidu učestalog, hitnog kao i noćnog mokrenja uz češće bolne urinarne infekcije. Zbog nedostatka koagena i elastina u koži nastaje atrofija epitela anogenitalne regije i češća je pojava lichen sclerosus vulve.
Promjene kože i kose u vidu smanjivanja debljine, elastičnosti i vlažnosti kože, perutanje kože, stvaranje bora. Kosa postaje suva, lomljiva tanka i kod većine zena se proređuje. Gubi se genitalna dlakavost a nokti postaju tanki i lomljivi.
Višegodišnji nedostatak estrogena i androgena oštećuje kognitivne funkcije mozga i javlja se slabije pamćenje i koncentracija.
Prijevremena menopauza je kada se javlja u kasnim tridesetim i ranim četrdesetim godinama života. Najčešće uzrok nije poznat, značajan faktor je genetika, a može biti i autoimuni poremećaj povezan sa stresom i lošom ishranom što dovodi do stvaranja antiovarijalnih antitela.
Dijagnoza
Dijagnoza se postavlja na osnovu rezultata hormonskih i osnovnih analiza, ginekološkog i internističkog pregleda, mamografije i ultrazvuka dojke. Najvažnije je da se uz ginekološki pregled na vrijeme uradi kolposkopski pregled sa Papa testom, kao i ultrazvučni pregled male karlice (FSH, LH i debljina endometrijuma). Menopauza se najčešće javlja u razdoblju između 45. i 55. godine. Ne treba je doživljavati kao bolest, već kao proces privikavanja organizma na novonastale promjene.
Terapija
Iako sve žene u pred, menopauzi i postmenopauzi doživljavaju gotovo iste promjene, njihov biološki odgovor je veoma idividualan često genetikom i psihom predodređen, zbog čega je i jačina simptoma različito zastupljena. Time je i potreba za liječenjem individualna i različita.
Hormonska supstituciona terapija (HST) predstavlja nadoknadu hormona koji se sa menopauzom sve manje luče iz jajnika. HST je još uvek prva linija terapije za ublažavanje klimakteričnih simptoma, prevenciju osteoporoze, ali i kardiovaskularnih komplikacija. Može se definisati kao liječenje samim estrogenima ili gestagenima (monoterapija) i estrogenima u kombinaciji sa gestagenima (sekvencijsko ili kontinuirano kombinovano lečenje).
HST se primenjuje:
· oralno (tablete),
· transdermalno (flasteri),
· perkutano (gel i sprej)
· vaginalno (u obliku vaginaleta ili krema)
Veoma je važan životni stil za očuvanje zdravlja u ovom periodu i podrazumijeva unošenje bjelačevina, više iz bijelog mesa, ribe, raznovrsnost upotrebe povrća i voća u ishrani, kao i smanjivanje unosa ugljenih hidrata i masnoća. Veoma je važno uvođenje blage fizičke aktivnosti (šetnja, joga, plivanje).
Preporučujemo smanjenje u konzumiranju kafe, alkohola i cigareta. Unošenje aktivnog oblika vitamina D svaki dan, magnezijuma i kalcijuma (mlijeko, sir, mliječni proizvodi), uz umjerenu aktivnost na otvorenom s obzirom na to da izloženost suncu podstiče proizvodnju vitamina D koji pomaže tijelu da apsorbuje kalcijum iz hrane te tako doprinosi očuvanju gustine kostiju i zdravim zubima.
Krvarenje u menopauzi – značaj brze dijagnostike i HP verifikacije
Svako krvarenje u menopauzi je razlog da se pacijentkinja obrati doktoru koji ce nakon ginekološkog pregleda, koji uključuje kolposkopiju i Papa test, ordinirati dalju terapiju. Pored ginekološkog pregleda radi se i ultrazvučni pregled gdje se mjeri debljina endometrijuma koja predstavlja veoma važan podatak za sve žene koje krvare u menopauzi jer se mogu ustanoviti određena stanja poput hiperplazije endometrijuma i raka endometrijuma.
Dijagnostički metod kod većine žena je eksplorativna kiretaža koja se vrši radi otkrivanja uzroka obilnih i neredovnih menstruacija, ili iregularnih krvarenja u menopauzi, a koristi se i u liječenju same hiperplazije endometrijuma. Histeroskopija takođe ima svoje mjesto u dijagnostici bolesti uterusa u menopauzi.
Autor ovog teksta je dr Miloš Radović (GAK Višegradska, Beograd)
Možda se budite noću “okupani” znojem. Ili, imate problema da se skoncentrišete ili imate neredovnu menstruaciju. Ovi simptomi, sami po sebi, dovoljni su da se svaka žena zabrine č
Maka je peruanska biljka, koja pripada porodici povrća iz familije Brassicaceae.
Portal namijenjen ženama i svima koji žele da saznaju više o ženama. Mi smo tu, ne samo za modernu i savremenu ženu, nego i za one koje se ne osjećaju tako. Tu smo za majke, domaćice, poslovne žene, mlade i one u najboljim godinama. Svakodnevno spremamo za svakoga po nešto. Hvala vam što nas pratite ;)