Mitovi o psiho-aktivnim supstancama

Piše : Helena Rosandić, psihoterapeut-mr kliničke psihologije

"…Išao sam na neki mega performans i koncert i drugarica mi je dala moli pa sam se dva dana oporavljao, joj nikad više…Psst, nemoj da me kažeš mami…Naravoučenije: ne vjeruj lijepim brinetama..”

Mitovi o psiho-aktivnim supstancama

Ovo su riječi tridesetogodišnjaka, profesionalno uspješnog čovjeka, koji radi dva posla, pred sobom postavljajući sve više ciljeve. Trenutno nije u emotivnoj vezi, od kada se razišao sa curom, na njenu inicijativu. Raskid veze je doživio stresno, što se ispoljilo preko smetnji u oblasti mentalnog zdravlja, što je bio preduslov da se javi psihijatru i nakon toga započne psihoterapijski tretman. Psiho-aktivne supstance uzima više godina unazad, pomažu mu da se osjeća opuštenije i da lakše radi svoj posao, “pokreću kreativnost u meni”.

Eni, mlada poslovna žena, zaposlena u inostranoj kompaniji sa visokim primanjima. U emotivnoj vezi je sa dečkom tri godine, planiraju uskoro vjenčanje. Paralelno sa njim, već dvije godine, viđa se i sa curom, ta emotivna veza joj jako prija i nema želju da je prekine. Noćni izlasci su u njenom životu česti, uvijek praćeni alkoholom i uzimanjem droga. Na terapiju je došla bez jasnog razloga, “da se bavi sobom”, nije motivisana da prestane sa konzumiranjem psiho-aktivnih supstanci.

Ako zavirimo u živote i ponašanja ljudi oko nas, ako pažljivo posmatramo mlade po klubovima, analiziramo postove na društvenim mrežama, primijetićemo da to postaje, nažalost, nekako uobičajen životni izbor. “Nema zabave, ako nije potkrijepljena nekom drogom ili alkoholom”.

Pod dejstvom psiho-aktivnih supstanci gube se granice i jedinke se upuštaju u razna rizična ponašanja. Dejstvo droga je individualno i različito, počev od direktnog farmakološkog uticaja na doživljaj svijeta oko nas, one omogućavaju “doživljaj ekstaze”, ili najčešće navode na rizična ponašanja, opasne odluke koje kasnije mogu ugroziti naše zdravlje ili partnersku dinamiku.

U sve većem opsegu ljudske populacije alkohol se smatra supstancom koja opušta, jača samopouzdanje i povećava uzbuđenje. U više od polovine emotivnih i seksualnih odnosa alkohol se koristi za opuštanje. Juče sam čula od mladog muškarca izjavu: “Sjećam se kada sam pio alkohol jednom prilikom, i osjećao sam se jako dobro, tada sam pomislio kako neću moći bez njega i da će biti užasno ako mi ga neko oduzme…Bez njega je dosadno”…Pomenuti mladić ima psihičke smetnje i na liječenju je.

Pod dejstvom alkohola osoba je opuštenija, uklanja se drušvena nelagoda koja je prateća pojava socijalnih interakcija ili udvaranja potencijalnom partneru. Navedeno dejstvo može biti zamka za konzumiranje alkohola i upuštanje u zavisnost. Dejstvo na mozak je zabrinjavajuće, nervni sistem i tijelo doživljavaju ozbiljne promjene.

Stimulanti su supstance koje nisu nikako naivne, utiču na povišenje krvnog pritiska, ubrzavaju puls i kao krajnju posljedicu mogu da izazovu srčani udar. Supstance kao što su stimulanti mogu da osobu uvedu u psihotično stanje, što za posljedicu ima pojavu sumanosti, halucinacija i raznih drugih priviđanja i nerealnih vjerovanja. Nije rijetkost da osoba pod dejstvom psiho-aktivne supstance doživi cenestezije, doživljaj da se tjelo mijenja, pa neki pacijenti dožive da se pretvaraju u životinje, psa, vuka, leoparda.

Čujem kako se u opštoj populaciji odomaćilo mišljenje da je kokain bezbjedna droga, “jer je uzimaju i političari”. Ko god je uzimao, ne bih se složila sa tim. U psihološko psihijatrijskoj praksi se susrijećemo sa osobama koje kao posljedicu uzimanja kokaina pate od napada panike, osjećaju bolove u grudima, u opasnosti su da dožive srčani udar, ako već nisu, i što je sa psihološke strane od značaja upadaju u psihotična i paranoidna stanja.

U posljednjem vijeku bitno se promjenio i kontekst življenja te je borba za opstanak u darvinovskom smislu riječi postala drugačija, odnosno ljudi su počeli da mijenjaju svoje modele adaptacije na realnost.  Dominiraju termini samoaktualizacija i težnja ka materijalnom uspijehu. Nešto se značajno događa sa ljudskim emocijama, ljudi današnjice teže instant rešenjima, zadovoljstvima i ushićenjima, ujedno ne razmišljajući da upravo takvi izbori narušavaju njihovo mentalno i tjelesno zdravlje.

*navedena imena i pojedinosti u članku su izmjenjene, te je bilo kakvo poistovjećivanje nemoguće i proizvod slučajnosti.

Helena Rosandić
Helena Rosandić
Psihoterapeut - mr kliničke psihologije

Psihološki centar ABC

+382 68 741-923

Ostale Helenine tekstove možete vidjeti ovdje http://www.zenasamja.me/specijali/helena-rosandic

O NAMA

Portal namijenjen ženama i svima koji žele da saznaju više o ženama. Mi smo tu, ne samo za modernu i savremenu ženu, nego i za one koje se ne osjećaju tako. Tu smo za majke, domaćice, poslovne žene, mlade i one u najboljim godinama. Svakodnevno spremamo za svakoga po nešto. Hvala vam što nas pratite ;)

PRATITE NAS NA

© 2011 zenasamja.me. Sva prava zadržana.