Karijes nastaje iz različitih razloga, ali što više jedemo slatko, naravno da je veći  rizik od pojave problema sa zubima.

Višak kiseline u različitim proizvodima, isto tako, ima negativan uticaj na zube. Jednostavno je: pod uticajem kiseline uništava se zubna gledj, a potom mikroorganizmi prodiru dublje u tkivo zuba.

Voće i povrće sadrži dovoljno ugljikohidrata štetnih za zube, a posebno organske kiseline (u različitim uslovima i količinama).

Zato se biljna hrana može podijeliti u dvije grupe. U prvu spada voće i povrće koje doprinosi razvoju karijesa, a u drugu – ono što ne štiti zube i nanosi manju štetu.

U prvu grupu spadaju urme, ananas, groždje, krompir, grašak, smokve, slatke sorte jabuka. Oni sadrže ogromnu količinu ugljikohidrata. Količina ugljikohidrata u južnom voću je značajno veća nego u voću koje je gajeno u srednjim i visokim geografskim širinama.

Osim toga, po poslednjim podacima istraživanja, današnje voće nije isto kao i voće prije deset i više godina. Jabuka je tada sadržala 10 – 11% šećera, a sada i do 15%.
Preradjeno voće (slatko, kompoti...), takodje može da bude i te kako štetno za zube. Iako korisno u mnogo čemu, i sušeno voće je jako štetno za zube.

Nar, citrusi, kajsije i borovnice sadrže veliku količinu organskih kiselina i zato pripadaju ovoj opasnoj prvoj grupi. Njoj mogu da se priključe i salate, peršun i spanać.

U namirnice koje nisu štetne za zubnu gledj spadaju krastavac, kupus, tikvice, bundeve, patlidžan, rotkvice, šargarepa.

Naravno da nije ispravno odreći se voća i povrća iz prve grupe. Ono sadrži mnogo korisnih supstanci, uključujući i nezamjenljiv za zube, flor. Organske kiseline, opet, imaju aktivnu ulogu u sintezi bjelančevina, masti i ugljikohidrata i reguliše mineralnu razmjenu.

Voće i povrće treba da konzumirate pravilno i da se pridržavate nekih osnovnih pravila za bezbjednost:

• U svemu treba imati mjeru. Čak i dugotrajno konzumiranje cvekle može da izazove karijes.
• Zubi treba da budu zaštićeni od velike količine kiseline. Zato voćne sokove razredjujte sa vodom i bolje je da ih pijete na slamku.
• Nikako ne zaboravite higijenu usta. Poslije svakog oboroka poželjno je isprati usta prokuvanom i ohladjenom vodom, čak i ako ste konzumirali bezopasne namirnice.

Ne perite zube odmah nakon konzumiranja sokova, voća ili povrća. Gornji sloj gledji lako se omekšava zbog sastojaka iz hrane biljnog porijekla, pa abrazivni sastojci iz pasti za zube mogu da im naškode.

Ako nakon konzumiranja voća imate neprijatan osjećaj na desnima i zubima, ne oklijevajte da potražite pomoć stomatologa. Blagovremeno podsticanje jačanja desni, korišćenje specijalizovanih zubnih pasti i uzimanje adekvatnih lijekova, pomoći će da se smanji osjetljivost zuba i desni i zaštitiće ih od uništenja.