Istraživanja opšteg zdravstvenog stanja svjetske populacije pokazuju zabrinjavajući trend porasta broja ljudi u životnom dobu između 20 i 60 godina koji boluju od dijabetesa, astigmatizma, srčanih oboljenja ili su pretrpjeli moždani udar.

Astigmatizam- hronično oboljenje koje se javlja u sve mlađim godinamazdra

Astigmatizam, ili popularno „cilindar“ jeste refrakcijska greška u oku koja nastaje uslijed nepravilno zakrivljene rožnjače koja uslijed toga ne vrši pravilno prelamanje svjetla. Ovaj poremećaj oka se može javiti i uslijed nepravilno formiranog sočiva, najčešće još prilikom razvijanja oka i očnih mišića u toku vremena koje beba provodi u stomaku majke. Bez obzira na njegovu manifestaciju, astigmatizam je možda i najrasprostranjenija bolest oka koja se javlja kod sve mlađih osoba. Prilikom ispoljavanja astigmatizma veliku ulogu igra genetski faktor, pa će dete imati veće šanse da razvije nepravilnu zakrivljenost rožnjače ukoliko se isto stanje ispoljava i kod roditelja, ali su još češći slučajevi kada se astigmatizam razvija od adolescentskog perioda do četrdesete godine života, kao posljedica vremena provedenog pred računarom bez adekvatne zaštite očiju ili čitanja pri nedovoljnoj količini svjetla. Astigmatizam se lako dijagnostifikuje pregledom kod oftalmologa, a prvi simptomi mogu biti glavobolja i umor nakon dužeg čitanja, zamagljen i nejasan vid, kao i deformacija slova ili slike pri gledanju sa uobičajene razdaljine. Astigmatizam se najčešće koriguje nošenjem naočara ill sočiva sa dioptrijom koja je naročito prilagođena određenom uglu, odnosno „cilindru“ koji koriguje vid pacijenta.

Moždani udar- simptomi i faktori rizika koji se ne smiju ignorisati kod mlađih pacijenata

Sve se češće u javnosti mogu čuti vijesti o mladim ljudima, najčešće sportistima, koji doživljavaju moždane udare u ranom životnom dobu, nerijetko i sa tragičnim posljedicama. Iako je ovaj zdravstveni problem tradicionalno pogađao pacijente u poznoj životnoj dobi, određeni faktori rizika mogu doprinijeti tome da moždani udar dožive i mlađi ljudi. Naime, moždani udar najčešće nastaje kao posljedica začepljenja krvnih sudova u mozdu, uslijed čega određena regija ovog organa ne dobija dovoljno kiseonika i hranjivih materija i odumire. Takođe, moždani udar, odnosno tzv „šlog“, se može javiti i kao posljedica pucanja krvnog suda uslijed jakog udarca ili povrede vrata i glave. Ovi faktori rizika nisu strikno vezani za godine pacijenta, pa moždani udar može doživjeti bilo ko, bez obzira na životnu dob i stil života. Kada je u pitanju moždani udar, simptomi mogu biti vrlo blagi, te se uzeti neozbiljno, što ga čini vrlo podmuklim zdravstvenim problemom. Naime, dok traje moždani udar, simptomi mogu biti umor, vrtoglavica, problemi sa govorom i pad koncentracije. Kako se napad razvija, tako i simptomi postaju ozbiljniji i eskaliraju do oduzetosti jedne strane tijela, gubitka moći govora i gubitka svijesti, pa je brza i adekvatna ljekarska reakcija neophodna. Moždani udar se sve češće javlja kod popuacije pacijenata u četrdesetim i pedesetim godinama, neznatno češće pogađa muškarce nego žene i ima veće šanse za ispoljavanje kod pacijenata koji su pušači ili boluju od dijabetesa.