Značaj ranog registrovanja i tretmana psihoza

Piše : Helena Rosandić, psihoterapeut-dr psiholoških nauka

Prevencija nastanka bolesti i njena rana detekcija u medicini se doživljavaju kao valjan pristup tretiranju bolesti i sprečavanja njenog nastanka. Koristan je primjer iz prakse kardioloških ljekara koji savjetuju pacijentima da pribjegavaju raznim preventivnim mjerama. Prvenstveno akcentuju način ishrane, dodavajući uputstvo o konzumiranju aspirina koji u velikoj mjeri može spriječiti ili odložiti pojavu hronične koronarne bolesti, uz komplikaciju do infarkta srca. Ako do infarkta miokarda dođe, procedure tretiranja su znatno komplikovanije i ozbiljnije. Dakle, implementirajući naučna otkrića i saznanja na konkretna uputstva prihvatljiva svakom pojedincu, kao i informisanje javnosti o blagovremenim intervencijama zdravstvene službe, povećavamo šanse za stopiranje razvoja bolesti u ranoj fazi, prevenirajući hronicitet i eliminišući komplikacije.

Značaj ranog registrovanja i tretmana psihoza

Ovaj model je moguće prenijeti i na praksu mentalnog zdravlja. Psihijatrijske bolesti nastaju kontinuirano tokom dužeg vremenskog perioda i u najvećem broju slučajeva ne budu prepoznate. Nije rijetko da se u period razvoja simptomatologije oboljela osoba i članovi njene porodice nadaju i vjeruju da će tegobe proći same od sebe, osjećajući izvjesnu nelagodnost pri pomisli o mogućem kontaktu sa stručnjacima koji se bave mentalnim zdravljem. Većina pacijenata zbog negativnog efekta stigmatizacije čeka bez ikakvih informacija o ranim simptomima, neobavješteni o značajnim efektima ranog liječenja. Bolest se zataškava dok ne postigne puni jek i dok se pojedinac i porodica nemavši izlaza obrate za pomoć. To je faza kada psihopatološka ispoljavanja dostignu svoju dramatičnost, kada oboljeli ispoljava halucinacije, autodestruktivno ili destruktivno se ponaša, manifestujući visok rizik od samoubistva.

Podaci savremenih studija pokazuju da upravo rana evidencija bolesti predstavlja najpovoljniji vremenski okvir da se promijeni tok bolesti i spriječi njen hronificirani tok. Prvi psihotični elementi po pravilu se javljaju u adolescentnom periodu i mladalačkom dobu kada je jedinka najosjetljivija. Rad sa mladim jedinkama predstavlja višestruko komplikovan angažman, ujedno veliki teret profesionalne i lične odgovornosti. Mogućnost pogrešne dijagnostike može imati dalekosežne posljedice po individuu. Ukoliko se ne prepozna na vrijeme, psihoza bez sumnje ima negativne i nenadomjestive posljedice po ishod i prognozu bolesti. Na drugoj strain, rano zaključivanje da mladi pacijent boluje od shizofrenije ili nekog drugog oblika psihoze, ako to nije slučaj, znači uključivanje medikamentozne terapije što može za posljedicu imati snažne neurofiziološke i biohemijske efekte nepovoljne za pacijenta.

Interesovanja stručnjaka usmjerena su ne samo na istraživnja pokazatelja pred-psihotičnih i ranih promjena u psihozi, već danas u razvijenim zemljama svijeta postoji razgranata mreža službi za rane intervencije u psihozama. Prednosti ranih intervencija kod psihotičnih stanja u odnosu na tradicionalni tretman ukazuju da se kod pacijenta razvija značajno bolja socijalna adaptacija, efikasnije koristi vrijeme za željene aktivnosti; hospitalizacije su znašajno rijeđe, kao i smrt, problemi sa zakonom, nasilništvo i beskućništvo.

Iako u Crnoj Gori ne postoji zvanično priznat tim koji se bavi ranom detekcijom i intervencijom ranih psihotičnih manifestacija, mi se koristimo dobrom praksom kolega iz regiona i svijeta primjenjujući u ograničenim uslovima i redukovanim timom rane intervencije. U radu sa mladim ljudima ključne intervencije pored stručno-psihijatrijskog instrumentarijuma, razumijevanje svih aspekata problematike mladih, predstavljaju psihoterapijski pristup, uz korišćenje prilagođenih induvidualnih i grupnih psihoterapijskih tehnika.

U cilju dijagnostifikovanja psihoze u prvom susretu sa pacijentom primjenjuje se učestala procedura, psihološko testovno ispitivanje i inicijalno liječenje u vremenski ograničenim uslovima od maksimum mjesec dana, najčešće ambulantno. U narednoj fazi slijedi kontinuirano praćenje mladih pacijenata koje uključuje medikamentoznu terapiju, rad sa roditeljima, uključivanje u induvidualnu i grupnu psihoterapijsku proceduru i socijalnu podršku. Dužina praćenja pacijenta je najmanje dvije godine..

Dakle, aspirin umanjuje rizik od kardiovaskularnih oboljenja i toga se bez srama pridržavamo. U čemu je problem kada je u pitanju prevencija shizofrenije i drugih psihotičnih stanja? Zatražite pomoć stručnjaka. Ne čekajte da problem postane gorući.

Helena Rosandić
Helena Rosandić
Psihoterapeut - dr psiholoških nauka

Psihološki centar ABC

+382 68 741-923

Ostale Helenine tekstove možete vidjeti ovdje http://www.zenasamja.me/specijali/helena-rosandic

O NAMA

Portal namijenjen ženama i svima koji žele da saznaju više o ženama. Mi smo tu, ne samo za modernu i savremenu ženu, nego i za one koje se ne osjećaju tako. Tu smo za majke, domaćice, poslovne žene, mlade i one u najboljim godinama. Svakodnevno spremamo za svakoga po nešto. Hvala vam što nas pratite ;)

PRATITE NAS NA

© 2011 zenasamja.me. Sva prava zadržana.