Kakve su mi misli, takvo mi je osjećanje

Piše : Helena Rosandić, psihoterapeut-mr kliničke psihologije

Klijenti na psihoterapiju obično dolaze po preporuci. Najčešće se za psihoterapiju odlučuju kada ih njihovo emocionalno stanje ometa u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. To može da bude depresija, a često se jave kada se osjećaju bespomoćno, bezvoljno, beznadežno. Drugi oblik psihičkog problema zbog kojeg klijenti zatraže pomoć je generalizovana ili specifična anksiznost (specifični strahovi ili strah koji se aktivira u skoro svakoj konkretnoj situaciji koja se kasnije opaža kao ugrožavajuća).

Kakve su mi misli, takvo mi je osjećanje

U praksu se ne može doći bez prethodno zakazanog termina. Kada klijent dođe na zakazanu seansu, prije nego što terapeut počne sa psihoterapijom, značajno je da se uspostavi kontakt koji zovemo “prvi kontakt”. Neki klijenti dolaze sa unutrašnjim otporom prema činjenici da imaju emocionalni problem, dok neki dolaze svjesni važnosti rješenja problema i sa željom da se oslobode problema. Uobičajeno je da se u prvom kontaktu osjeća napetost kod klijenta i to je sasvim razumljivo jer osobe koje prvi put dođu na psihoterapiju ne znaju kakav ih “bauk čeka”, a i malo znaju o psihoterapeutu.

Prilikom prvog susreta terapeut upoznaje klijenta sa njegovim načinom rada, psihoterapijskim pravcem i šta od psihoterapije može da dobije. Nakon kliničkog dijagnostičkog ispitivanja, projekcije terapijskog ishoda I plana rada klijent se odlučuje da li želi da započnu terapiju već tog dana ili im je potrebno da razmisle. Kada klijent donese odluku da započne psihoterapijski proces, dobro je da terapeut kaže šta će se dešavati tokom prve, druge i treće seanse da bi klijenti mogli provjeriti stepen pouzdanosti terapeutovih iskaza.

Ovom prilikom ću vam prikazati Racionalno-emotivno-bihejvioralnu-terapiju (REBT) kao jedan od mogućih modaliteta rada. Značajno je navesti da je u više od 450 studija potvrđeno da je REBT izuzetno efikasan psihoterapijski pristup.

Šta je REBT?

REBT je strukturalni terapijski pristup koji omogućava terapeutu da na najefikasniji način pomogne klijentu u rješavanju njegovih emocionalnih problema sa konačnim ciljem da osposobi klijente za samostalno rješavanje sopstvenih emocionalnih problema. Jedna od osnovnih karakteristika REBT-a je da terapeut bez okolišavanja jasno i direkto pomaže klijentu da se osposobi za samostalno prevazilaženje sopstvenih blokada.

Abert Ellis, tvorac ovog psihoterapijskog pravca, isticao je da ljudska bića usvajaju iracionalna uvjerenja. Okolina, kultura i genetika nam nameću brojna iracionalna uvjerenja, što nas često sputava u ličnom ostvarenju. Ta uvjerenja caruju u našoj podsvjesti i navode nas da radimo ono što ne želimo, vjerujući da tako treba, jer to drugi očekuju od nas, iako osjećamo da nas to iscrpljuje.

Postoje tri glavna iracionalna zahtjeva ili ideje kojima ljudi sebe iscrpljuju:

“Ja apsolutno moram biti dobar u važnim zadacima (naročito u zadobijanju priznanja i potvrde od strane drugih), jer u suprotnom sam neadekvatan, bezvrijedan, ništavan...”

“Drugi ljudi moraju da me tretiraju onako kako  zaslužujem jer su u suprotnom loši.”

“Uslovi pod kojima živim moraju biti komforni I prijatni jer u suprotnom moj život je katastrofa.“

Pored ovih bazičnih uvjerenja, ljudi su još skloni: užasavanju, obezvređivanju sebe i drugih, nepodnošenju, kao i razmišljanju “sve ili nikada”.

Da bih priču učinila razumljivijom, potrudiću se da je pojasnim.
Krenula sam od naslova “Kakve su nam misli, takvo nam je osjećanje”. Šta time želim da kažem?  Prva namjera je da zajedno razmišljamo o tome, u šta ja stoprocentno vjerujem, da nisu spoljašnji događaji ili uopšte informacije koje dolaze do nas uzrok naših emotivnih problema, već naše mišljenje o njima, tj.procjena istih.

Ovdje bi bilo korektno da vam predstavim ABC terapijski koncept.

A (activating stimulus)- aktivirajući događaj (situacija)

B (beliefs) - iracionalna uvjerenja (šta mi mislimo i kako interpretiramo događaj)

C (consequence) - posljedice (kako se osjećamo kada tako razmišljamo i kako se ponašamo u takvoj situaciji).

Da biste jasnije razumjeli o čemu pričam, uzeću primjer situacije koju je iznijela jedna moja klijentkinja i postaviti ga u ABC model.

A-“Moj muž je često odsutan od kuće, kao izgovor navodi da ima puno posla, a onda mu posao ne smeta da sa prijateljem provodi vrijeme po lokalima.”

B- “Sve mu je važnije od mene, što dokazuje da mu nije stalo do mene.“ na dalje se produbljuje misao “Ja moram uvijek i u svakom trenutku biti uvažena od muža, koga volim i za koga sam se udala, inače sam bezvrijedna i bolje da me nema”.

C- Kao posljedica se javljaju emocije i ponašanje. U ovom slučaju, klijentkinja osjeća povrijeđenost, plače i povlači se od supruga.

Kada osvijestimo iracionalna uvjerenja, njihovim osporavanjem možemo da počnemo da vježbamo razvijanje konstruktivnijih i racionalnijih načina razmišljanja koji će doprinijeti promjeni. Na taj način ćemo umjesto disfunkcionalne (nezdrave) emocije anksioznosti osjećati samo tremu koja je zdrava emocija i koja nas ne drži u stanju blokiranosti i neefikasnosti, već nam pruža osjećaj unutrašnje snage. Umjesto depresije, uz racionalna uvjerenja osjećaćemo tugu, umjesto bijesa ljutnju. Složićete se na dalje da je bolje osjećati razočaranost nasuprot stida, kajanje naspram osjećanja krivice itd.

Helena Rosandić
Helena Rosandić
Psihoterapeut - mr kliničke psihologije

Psihološki centar ABC

+382 68 741-923

Ostale Helenine tekstove možete vidjeti ovdje http://www.zenasamja.me/specijali/helena-rosandic

O NAMA

Portal namijenjen ženama i svima koji žele da saznaju više o ženama. Mi smo tu, ne samo za modernu i savremenu ženu, nego i za one koje se ne osjećaju tako. Tu smo za majke, domaćice, poslovne žene, mlade i one u najboljim godinama. Svakodnevno spremamo za svakoga po nešto. Hvala vam što nas pratite ;)

PRATITE NAS NA

© 2011 zenasamja.me. Sva prava zadržana.