Veoma je korisna za povećanje imuniteta, a i dobar je diuretik. Kao i svo lisnato povrće, ni blitva nema veliku energetsku vrijednost (100 grama jestivog dijela blitve sadrži samo 59 kJ ili 14 kcal), ali to uspješno nadoknadjuje visokim sadržajem vitamina C i karotina (provitamin A) i obiljem mineralnih soli. U blitvi ima 12,31% suve materije, od čega  4,83% ugljenih hidrata; 2,0 odsto proteina; 3,44 procenta celuloze; 0,42 odsto biljnih ulja i 1,62 odsto mineralnih sastojaka. Od vitamina najbogatija je vitaminom C (70 mg%), te vitaminima B1 (0,09 mg%), B2 (0,19 mg%) i PP (0,8 mg%). Karotina ima 6000 i.j. u 100 grama. Razlikujemo dve glavne vrste blitve, lisnatu, koja razvija rozetu krupnog, širokog i mesnatog lišća i takozvanu rebrastu, koja ima jako razvijenu, sočnu i mesnatu stabljiku, odnosno peteljku, žute, zelene ili crvene boje.

Lisnata se u kulinarstvu koristi slično spanaću – kuvana i pomiješana s krompirom, začinjena hladnim uljem, a dok je još vrlo mlada, može se pripremati i sirova, kao salata. Izuzetno je prikladna i za punjenje i savijanje sarmica u raznim kombinacijama, a takodje i kao dodatak jelima s tijestom: za savijace, pite, torte i sl. Druga vrsta ima mnogo dužu stabljiku nego lisnate sorte, a listovi su nešto manji. Ovu vrstu blitve domaćice, najčešće zbog neupućenosti, smatraju manje vrijednom, jer misle da zadebljala stabljika znači da je blitva stara, da je odrvenila i nije za upotrebu. Ukoliko i nabave takvu blitvu, domaćice ta debela rebra odbacuju i koriste samo zeleno lišće. Sve to pokazuje da naše domaćice zapravo ne znaju da se tu radi o dve različite, ali jednako vrijedne vrste blitve od kojih se svaka vrsta koristi sa odredjenom namjenom, jer im je i primjena u domaćinstvu različita.

Rebrasta blitva koristi se, naime, tako da se lišće priprema posebno, kao spanać ili salata, a debela, sočna i mesnata rebra kuvaju se ili peku vezana u snopiće kao špargla ili praziluk, te prelivaju raznim umacima.

Kvalitet blitve ne smijemo, dakle, ocjenjivati po debljini stabljike ili veličini lista, već po njenoj svježini i sočnosti. Biramo je, medjutim, prema namjeni, odnosno prema mjestu u dnevnom jelovniku.

U botaničkom smislu, blitva je član iste porodice kao i spanać, pa su joj i prehrambena i ljekovita svojstva vrlo slična. Blitva nesumnjivo ima nekih prednosti, premda je nepravedno zapostavljena: značajna je zbog vitamina C, beta-karotina, kalijuma, mangana, gvožda i kalcijuma, i naravno, vlakana. Dobar je diuretik i veoma korisna za povećanje imuniteta.

Činjenica da su od blitve uzgojene dvije vrste (lisnata i rebrasta) omogućuje da se blitva priprema u kuhinji šire i raznovrsnije od spanaća. Od blitve možemo pripremati sva jela kao i od spanaća, dok od njega ne možemo pripremati jela s rebrima, zato što njegove peteljke odbacujemo zbog veceg sadržaja oksalne kiseline.

Izvor: www.herbateka.eu