Ovaj progresivni poremećaj u značajnoj mjeri utiče prije svega na pokrete. Rani neurološki simptomi često prođu neprimjećeno, a onda iznenada pogađaju jednu ili obje strane tijela. Znake ove bolesti važno je na vrijeme prepoznati, kako bi se intenzitet mogao usporiti i time omogućiti što duži produktivan i funkcionalan život.

Parkinsonova bolest – kako prepoznati rane simptome?

 Problem drhtanja nerijetko počinje u jednom udu i to u stanju mirovanja. Često se manifestuje na ruci ili samo u prstima što određene zadatke može učiniti neizvodljivim. Kada je u pitanju Parkinsonova bolest u početku se može primijetiti teškoća pri ustajanju sa stolice ili pri hodanju. Koraci postaju kraći, stopala djeluju kao da su teška, a kretanje biva usporenije. Zatim, jedan od simptoma jeste i ukočenost mišića pri pokretu.

Parkinsonova bolest odražava se i na ravnotežu, ali i na smanjenu sposobnost nekakvih automatskih pokreta, poput zamaha ruke, treptaja, otvaranja usta i slično. Zatim i na promjenu u tonalitetu govora. Ukoliko imate neke od ovih simptoma koji su ključni - onda je važno da ne odlažete posetu ljekaru. Parkinsonova bolest, iako važi za neizlječivu, ne mora da dovede do dodatnih problema i potpunog hendikepa.

Koje su komplikacije koje prate Parkinsonovu bolest?

Dodatni problemi mogu nastati u kasnim fazama ove bolesti, međutim uz posjetu neurologu i postavljanje dijagnoze što ranije – komplikacije je moguće spriječiti ili umanjiti. U pitanju su problemi sa demencijom, osjećaj straha, depresija, gubitak motivacije i slično. Ponekad osobe koje imaju uznapredovanu Parkinsonovu bolest mogu doživjeti poteškoće sa gutanjem, žvakanjem i gušenje, ali i poremećaje spavanja, probleme sa nemogućnosti kontrolisanja mišića za mokrenje, zatvor i slično. Takođe, pojedine osobe mogu iskusiti vrtoglavicu, gubitak energije ili seksualnu disfunkciju...

Koji su glavni uzroci Parkinsonove bolesti?

 Do sada je uzrok Parkinsonove bolesti djelimično nepoznat. Ipak, smatra se da određeni faktori mogu imati ulogu u nastanku. Riječ je o genetskim mutacijama i toksinima iz okoline. Ovu bolest nemoguće je u potpunosti spriječiti, ali je moguće preduzeti određene mjere predostrožnosti.

Kakav treba biti životni stil osobe koja ima Parkinsonovu bolest?

Ukoliko imate već uspostavljenu dijagnozu ili sumnjate na Parkinsonovu bolest – dobro je da propratne simptome olakšate kroz što pravilniji životni stil. Dovoljno tečnosti, hrana bogata vitaminima i vlaknima, omega 3-masne kiseline, ali i vježbanje vam može pomoći pri vraćanju izgubljene fleksibilnosti, snage, raspoloženja i ravnoteže. Plivanje, aerobne vježbe, ples, baštovanstvo i nekakve druge umirujuće aktivnosti djelovaće pozitivno.

Gdje potražiti pomoć?

 Pomoć možete potražiti i u alternativnoj medicini – masaži i terapijama za opuštanje mišića, ali i kod eksperata koji se bave određenim fazama ove bolesti. Pored ljekova, striktnog režima ishrane, od velikog značaja biće i podrška okoline, kako članova porodice tako i psihološkog savjetnika. Za dugoročnu funkcionalnost i što manji hendikep – ne treba odlagati posjetu ljekaru opšte medicine, neurologu, psihijatru, ali i određenim rehabilitacionim centrima.