“Zašto imam krv?”
“Kako pčela nosi polen?”
„Kako se stvorila zemlja?”
“Ali, šta se desilo dinosaurusima?”

Djeca su, po prirodi, znatiželjna. Vjerujemo da ste često bili u situaciji da vam postavljaju mnogobrojna pitanja o nekim životnim činjenicama, nešto što vi po prirodi stvari znate, a oni tek treba da otkriju. Neke teme su im posebno interesantne i kad krenu da postavljaju pitanja imate osjećaj da, jednostavno, ne mogu da se zaustave.

Kada vam dijete postavi neko “životno” pitanje, posvetite mu potpunu pažnju, jasno mu pokažite da vam je drago što vas to pita i kažite mu/joj da je znanje bitno i da je to što postavlja pitanja i traži odgovore sjajna stvar. Ipak, imajte na umu da djeca najbolje usvajaju znanje kada im se objašnjenje prezentuje na zabavan način, kada i ona sama mogu da se uključe u pronalaženje pravog odgovora.

Evo sedam savjeta koji će vam u tome pomoći:

• Pratite kako dijete reaguje na vaše objašnjenje, koliko vas “prati”, npr. ako skreće pogledom ili djeluje kao da je zbunjeno vjerovatno je vrijeme da promjenite temu i pređete na neku drugu aktivnost. Generalno je bolje dati im jednostavne, kratke informacije, bez naširokog objašnjavanja.

• Bebe i mala djeca uglavnom uče imitiranjem i asociranjem. Sjetite se kako je vaše dijete naučilo da je lopta – lopta. Vjerovatno ste mu/joj dali da je dotakne, izgovorili: “lopta”, a onda je zakotrljali po podu ili bacili u vazduh. Vrlo je moguće da ju je uzelo i krenulo da stavlja u usta. Ovakve “žive”, senzorne obzervacije su podjednako bitne i djeci predškolskog i školskog uzrasta. Najbolje će zapamtiti nešto što neposredno dožive.

• Praktikujte aktivnosti koje uključuju rad rukama i one koje djetetu pružaju mogućnost da se kreativno izrazi, da kroz igru otkrije put do rješenja neke zagonetke ili do odgovora na postavljeno pitanje. Pravite male naučne eksperimente (u skladu sa uzrastom djeteta), praktikujte izlete u toku kojih djeca mogu, ne samo da saznaju o prirodi, već i da, zajedno sa vama, razgibaju svoje tijelo.

• Prezentujte djetetu informacije o temi koja ih interesuje uz pomoć priča, slikovnica i dječijih knjiga.

• Provjerite koliko je dijete razumjelo objašnjenje i primilo informacije koje ste mu prenijeli tako što ćete izmisliti malu igru. Na primjer, ako ste upravo razgovarali o pojmovima TAČNO ili POGREŠNO, organizujte mini kviz sa pitanjima vezanim za određenu fotografiju, predmet ili ličnost, a dijete neka odgovara da li je vaš opis tačan ili pogrešan.

• Koristite video klipove, televizijske sadržaje, filmove i internet sadržaje (prilagođene djetetovom uzrastu) kako bi došli do informacija, ali imajte u vidu da što je aktivnije, učenje je uspješnije i da djeca informacije koje prime putem medija najbolje nauče ako vi sjedite pored njih i razgovarate o sadržaju koji gledate.

• Pokažite interesovanje za mišljenje svog djeteta, stavite mu do znanja da vas interesuje šta ono ima da kaže na određenu temu ili šta misli o nekoj pojavi, predmetu ili osobi. Trudite se da sa djecom redovno razgovarate. Proces učenja kod djece je znatno olakšan kada imaju priliku da sa nekim podijele ono što su usvojili.