Sibirska Aronija (Aronia Melanocarpa) potiče iz Sjeverne Amerike, a kasnije je prenijeta u Sibir i sjeverne djelove istočne Evrope. Indijanci su prvi prepoznali njena ljekovita svojstva i upotrebljavali su je u ishrani.
Zreli plodovi Sibirske aronije sadrže velike količine biofenola, tanina, katehina, flavonida, antocijanina (najviše od svih dosad poznatih voćnih vrsta), folnu kiselinu, vitamine A,C (8-10 puta veću koncentraciju nego u južnom voću), B2, B6, B9, E i veoma rijedak vitamin P, kao i betakaroten, kalijum, kalcijum, gvožđe, mangan, molibden, jod i fosfor. Ogromna količina tanina i flavonida, gdje glavnu ulogu ima antocijanin, Sibirsku Aroniju čini najjačim dosad poznatim antioksidantom.
Ljekovita svojstva i primjena
Dr. Slobodanka Babić
Aronija ima vrlo male zahtjeve u pogledu mjesta uzgoja i klime, tako da se može saditi u vrlo različitim područjima. Ali ipak uzimajući u obzir da je aronija porijeklom iz područja s uticajem atlantske klime bolje uspijeva na staništu s višom vlažnošću zemljišta i vazduha.
Optimalna količina padavina 500 – 600 mm godišnje. Aronija dobro uspijeva čak i na zemljištima s visokim nivoom podzemne vode, gdje druge vrste voća, poput jabuka i višanja, ne uspijevaju. Aronija dobro uspijeva kad se uzgaja i na kamenom tlu, s malo zemlje, kao što je, npr. krševito primorska regija. Pri sadnji aronije treba izbjegavati ekstremno suva pješčana zemljišta i zbijena tla vlažna. Mraz gotovo uopšte ne može naškoditi stabljici i cvijetu aronije.
Ozbiljna oštećenja od smrzavanja mogu se očekivati tek pri temperaturama od -23°C početkom zime i na -30°C sredinom zime. Kritična temperaturna granica zemljista iznosi -11°C.
Plodovi dozrijevaju u vremenu od početka do sredine avgusta. Obzirom da svi plodovi najčešće dozrijevaju u isto vrijeme, potrebna je samo jedna berba. Kako plodovi ne bi prezreli i počeli otpadati, berbu treba obaviti brzo odmah poslije početka zrenja. Neke bobice ipak mogu dozrijeti prije ostalih. Berba može biti ručna ili mašinska.
Kod ručnog branja plodovi se otkidaju palcem, pri čemu se može ubrati do 12 kg na sat. Na većim plantažama uobičajena je mašinska berba, a učinak radne mašine se kreće od 3 do 4 sata za hektar.
Poslije berbe plodovi se moraju što je moguće prije preraditi, a kratkoročno se mogu uskladištiti u plastičnim ili drvenim košarama.
Ako se plodovi ne prerađuju odmah poslije berbe, mogu se naglo zamrznuti i uskladištiti. Kod običnog uskladištenja pri 15 – 25°C i 80 % relativne vlažnosti vazduha zreli plodovi mogu se održati dvije nedjelje.
Zavisno o načinu sadnje moguće je ostvariti oko 80 – 120 dt/ha. Predviđeni rok trajanja plantaže aronije se procjenjuje na oko 20 godina.
Samo neki od proizvoda gdje se koriste plodovi aronije:
Svježi plodovi imaju trpak ukus, sok miriše na bademe i oporog je ukusa. Iskoristivost ploda aronije za sok je visokih 75 – 80 %, što možemo i povećati za 6 %, ako plodovi prije cijeđenja odleže neko vrijeme na -5°C. Prerađivačka industrija veoma cijeni sok aronije kao prirodno sredstvo za bojenje, obzirom da je tamnocrvena i crna boja vidljiva i poslije stostrukog razrijeđenja. S druge strane, sokom aronije može se popraviti ukus i boja drugih sokova. Osim čistog soka, proizvodi od aronije u tečnom stanju su još i miješani sok, nektar, koncentrat, sirup i osvježavajuća pića.
Takođe se sve više prepoznaje vrijednost aronije za punjenje karamela, čokoladnih bombona, za proizvodnju kandiranog voća i sladoleda.
Od jednoga kilograma plodova aronije može se dobiti do 320 g obojene materije antocijana. Za bojenje namirnica može se koristiti i ekstrakt dobijen iz ostataka nakon cijedjenja voća.
Plodovi se mogu na mnogo načina koristiti i u svojoj kuhinji, najprije miješanjem s drugim voćem. Od aronije se uglavnom pravi pekmez i kompot, ali se ona može i sušiti. Kompot je oporog i kiselkastog ukusa. Osim toga, od aronije se može praviti i marmelada, žele i kandirano voće. Plodovi aronije koriste se u proizvodnji marmelade od jagoda, kojoj oni daju tamniju boju i veću stabilnost. Ovdje treba dodati da se plodovi poslije odmrzavanja gotovo uopšte ne razlikuju od svježih, ni po boji, ni po čvrstoći. Ipak, nemaju više onako opor ukus pa više nisu tako prikladni za dalju preradu.
Od aronije se proizvode sokovi, likeri i jogurt , te visokokvalitetno crveno dezertno vino. Aronija se koristila čak i za proizvodnju dezerta od slatkog jogurta.
Via: durmitor.com
Tradicija gledanja u dlan kaže da LIJEVI DLAN označava ono što smo dobili rodjenjem, genetsko naslijedje, naše potencijale, odnosno ono što bismo sve mogli.
Pregled se izvodi brzo i ne zahtijeva nikakvu pripremu. Rezultati se takođe brzo dobijaju.
Portal namijenjen ženama i svima koji žele da saznaju više o ženama. Mi smo tu, ne samo za modernu i savremenu ženu, nego i za one koje se ne osjećaju tako. Tu smo za majke, domaćice, poslovne žene, mlade i one u najboljim godinama. Svakodnevno spremamo za svakoga po nešto. Hvala vam što nas pratite ;)