Koliko kreme za sunčanje je dovoljno, koji faktor koristiti, šta je SPF…

Ako ne želite li crveni ten poput jastoga, vrijeme je da zaštitite kožu. Sunčevi zraci čekaju vas čim izađete na ulicu, a pogotovo ako zaspite u parku ili na plaži. Kako pronaći pravu kremu koja će zaštititi vašu kožu? Pročitajte konkretne smjernice koje će vam olakšati izbor.

Koliko kreme za sunčanje je dovoljno, koji faktor koristiti, šta je SPF…

Jedno britansko istraživanje pokazuje da samo četvrtina žena koristi kreme za sunčanje, a trećina od tog broja koristi one s malom zaštitom, SPF 10 ili manji.

Međutim, sve veći broj stručnjaka upozorava da je paranoja od sunčevih zraka jednako štetna jer sve veći broj ljudi pati od nedostatka vitamina D, koji je od vitalnog značaja za zdravlje kostiju i zubi.

Što znači SPF?

Sunčevo zračenje dolazi na Zemlju u obliku UVA i UVB zraka. UVB zraci uzrokuju opekotine, a istraživanja pokazuju da opekotine mogu dovesti do nekih oblika raka kože.

Sun protection factor (SPF) je mjera koja označava koliko dugo možete ostati na suncu bez opasnosti od opekotina u odnosu na okolnosti bez zaštite.

Na primjer, ako ćete bez zaštite dobiti opekotine u 10 minuta, SPF 30 će vam teoretski omogućiti da 300 minuta ostanete na suncu bez opekotina.

Koji SPF koristiti?

Dr  Hillary Allan, dermatološkinja Woodford Medical Estetica, kaže da ni ne pomišljate na išta manje od faktora 20: 'Preporučila bih SPF 30 do 50.'

'Ako ste pod jakim sunčevim zracima, ne izlazite bez zaštitnog faktora 30', kaže i dr Veronique Bataille, dermatološkinja bolnice Princess Grace iz Londona, te dodaje: 'Ako koristite faktor 30, čak i ako ne nanesete kremu kako biste trebali – što većina ljudi radi – još ste uvijek prilično dobro zaštićeni dva do tri sata. Ako koristite manji faktor i ne namažete neki dio kože, ona će izgorjeti.'

Ključno je ipak poznavati svoju kožu, kaže profesorica Julia Newton-Bishop, dermatološkinja u univerzitetskoj bolnici St. James u Leedsu. 'Učinite sve što možete kako biste spriječili opekotine – i tu mislim na ružičastu boju, a ne na stvaranje plikova. Ako vrlo teško dobijete tamniji ten, klonite se sunca. Ne sunčajte se nego koristite kreme za samotamnjenje. Pa ko želi crven i sjajan nos koji se guli?'

UVA zraci

Šteta koju čine ovi zraci nije tako lako vidljiva jer oni ne izazivaju crvenilo kože. Oni prodiru duboko ispod površine kože i mogu izazvati ozbiljnije probleme, maligni melanom i prerano starenje.

Neki proizvođači koriste simbole zvijezda na ambalaži, pa kreme koje nude zaštitu od UVA imaju zvjezdice od jedan do pet. 'Uvijek izaberite kremu s pet zvjezdica', kaže dr. Allan.

Koliko kreme nanijeti?

Ovdje ne treba štedjeti. Koristite ih na cijeloj površini kože – jedan prst na lice, jedan na vrat... Imajte na umu da će 35 ml kreme pokriti cijelo tijelo odrasle osobe, što znači da će dvije osobe standardnu bočicu od 200 ml potrošiti za dva dana.

'Prvi sloj nanesite 30 minuta prije izlaganja suncu, tako da se krema upije u gornji sloj kože', kaže profesorica Newton-Bishop. Uvijek je nanesite ponovo nakon plivanja, ali pričekajte da se koža osuši.

Raspršivanje je bolje?

Stručnjaci se slažu, najvažnije je pronaći kremu koju želite koristiti. 'Sprejevi su lakši za korištenje, što znači da će ih ljudi vjerojatnije koristiti. Češće, temeljno i više puta', kaže dr Allan. Međutim, neki stručnjaci upozoravaju da ljudi ne rasprše dovoljno debeli sloj.

Hemijska i fizička zaštita

Kreme za zaštitu od sunca razlikuju se i po tome sadrže li hemijsku ili fizičku zaštitu. Hemijska zaštita djeluje tako da apsorbuje UV zrake i oslobađa energiju kao toplinu. Neki od sastojaka za hemijsku zaštitu od sunca su oktinoksat, oksibenzon i avobenzon.

Fizička zaštita od sunca reflektuje ili raspršuje zrake i često se koristi u proizvodima za osjetljivu kožu. Za fizičku zaštitu od sunca koriste se cinkov oksid i titanijum dioksid.

'Vodootporne kreme koriste određenu ravnotežu hemijske i fizičke zaštite', kaže dr Bataille, ali upozorava da se neke kreme ipak skinu tokom plivanja, pa ih treba opet nanijeti.

Ako imate problema s ekcemom i alergijama, bolje je koristiti kreme s fizičkom zaštitom (cinkov oksid i titanijum dioksid) jer uzrokuju manje iritacija.

Je li skuplje bolje?

'Skuplje kreme možda imaju lijep miris i nisu tako masne, ali u smislu djelovanja, svi su ovi proizvodi vrlo dobri. Izborom jeftinijeg proizvoda ne ugrožavate zdravlje', kaže dr Bataille.

A šta je s vitaminom D?

Tamnoputi ljudi vjerojatno će imati manje nivoe vitamina D, kaže profesorica Newton-Bishop. Naime, visok nivo pigmenta melanina blokira tjelesne ćelije i spriječava sintezu vitamina D.

'Ljudima sa maslinastim tenom i tamnoputim ljudima nije preporučljivo da nanose visoki SPF jer inače neće imati dovoljno vitamina D.

Ne dopustite da se razviju opekotine, ali nemojte biti paranoični', objasnila je. Stručnjaci savjetuju da bez kreme izađete na sunce po 20 minuta tri puta sedmično. Međutim, ako vas sunce brzo 'uhvati', smanjite vrijeme izlaganja.

 

Magazin.hr

O NAMA

Portal namijenjen ženama i svima koji žele da saznaju više o ženama. Mi smo tu, ne samo za modernu i savremenu ženu, nego i za one koje se ne osjećaju tako. Tu smo za majke, domaćice, poslovne žene, mlade i one u najboljim godinama. Svakodnevno spremamo za svakoga po nešto. Hvala vam što nas pratite ;)

PRATITE NAS NA

© 2011 zenasamja.me. Sva prava zadržana.