Da li je svaki suicid u tijesnoj vezi sa duševnom bolešću?

Piše : Helena Rosandić, psihoterapeut-mr kliničke psihologije

U svojoj dosadašnjoj praksi čula sam raznovrsne razloge za suicid. “Zadužio se, pa nije mogao da izdrži pritisak. Muž ju je prevario pa se ubila. Žena ga je prevarila sa kumom, pa se objesio. Ostao je bez posla i to ga je odvelo u smrt. U pijanom stanju je uzeo novac, a kada se otrijeznio, ubio se. Dugo nije znao da li mu je sin živ, kada je saznao da je mrtav, istog dana se ubio…” itd.

Da li je svaki suicid u tijesnoj vezi sa duševnom bolešću?

U literaturi sam naišla na jedan statistički podatak, koji je objavila Agencija za nacionalnu bezbjednost, 2000. god. u Japanu, koja navodi da je u toj godini samoubistvo izvršilo 31 957 osoba. Među uzrocima samoubistva ističe se određena fizička bolest, koju je imalo 34.9% osoba koje su izvršile samoubistvo. 

Suicidalno ponašanje je pojava u čijem ostvarivanju umnogome utiče međusadejstvo ličnosti počinioca suicida i okolnosti u kojim se jedinka nalazi. U velikom procentu slučajeva motivacija za samoubistvom proističe iz personalnih karakteristika počinioca suicida i životnih okolnosti u kojima se u tom trenutku nalazi osoba, a koji prevazilaze njegove snage ličnosti da izađe na kraj sa aktuelnom krizom. Osoba suočena sa neuspjehom, a kada se nagomilaju životni problem, bilo porodični, finansijski, problemi na poslu, a koje procjenjuje da nije u stanju da riješi, razvija sklonost ka samodestruktivnim radnjama i samoubistvu.

Suicidalne radnje su kompleksno ponašanje i ne možemo ga samo svesti na duševnu bolest. U praksi se razumijevanje suicida najlakše objašnjava kod osoba koje pate od neke mentalne bolesti. Faktor rizika za suicid predstavljaju pojedini  dinamski i genetski aspekti koji su prisutni kod depresivnih poremećaja, bipolarnog afektivnog poremećaja, shizofrenije, a nerijetko se suicid dogodi kod osoba u postraumatskom stresnom poremećaju i kod osoba koje boluju od zavisnosti od psiho-aktivnih supstanci.

Specifični simptomi koji su prisutni kod osoba pod rizikom od suicida, a koje pate od psihičkih smetnji su: razdražljivost; dugotrajna nesanica; nekontrolisana agresivnost; depresivna ispoljavanja; povezanost sa biološkom životnom krizom, bilo da je riječ o adolescentnom periodu ili trudnoći; problemi u samopouzdanju; neizlječiva bolest; hipohondrijska fiksacija; zavisnost od alkohola, itd.

Kada se rizik od suicida povećava?

Kada postoji predistorija takvog ponašanja;
Ukoliko u porodici postoji počinjeni suicid;
Ukoliko osoba verbalno saopštava da razmišlja o suicidu;
Ukoliko postoje snovi o samouništenju;
Ukoliko se osoba nalazila u nestabilnom stanju, nakon koga ispoljava neprirodnu smirenost;
Itd.

Suicid može imati višestruke manifestacije. Nekada je pokazatelj slobodne volje počinioca, u situacijama kada se životne okolnosti suprostavljaju njegovim principima i idealima. Suicid se posmatra kao izlaz iz situacije koja se procjenjuje u društvenom okruženju koje po percepciji pojedinca nalikuje mjestu u kom su izgubljene normativne vrijednosti u tolikoj mjeri da on ne pronalazi izlaz i kada doživljava da je pod velikim pritiskom.

Sucid je u nekim situacijama poruka koju pojedinac želi uputiti bliskim ljudima ili društvenom kontekstu, kada se okolina posmatra kao nepodnošljiva i nepovoljna za dalji život.

Česti faktori u sredini koji se posmatraju kao okolnosti rizika su: disfunkcionalna porodica; gubitak nekog ili nečeg važnog; profesionalni ili finansijski problemi; postojanje prepreka u ostvarivanju životnih ciljeva; gubitak pripadnosti određenoj grupi; itd.

Na kraju opet naglašavam da je suicid kompleksna pojava koja zavisi kako od genetskih faktora, obilježja ličnosti pojedinca, tj. načina kako pojedinac rješava probleme, a isto tako i od životnih okolnosti u kojima se pojedinac nalazi. Ono što je važno jeste da budemo senzitivni na ponašanja i osjećanja ljudi koji nas okružuju, da zatražimo pomoć stručnjaka, čime možemo prevenirati gubitak na taj način.                            

Helena Rosandić
Helena Rosandić
Psihoterapeut - mr kliničke psihologije

Psihološki centar ABC

+382 68 741-923

Ostale Helenine tekstove možete vidjeti ovdje http://www.zenasamja.me/specijali/helena-rosandic

Tagovi :

IZDVAJAMO IZ GALERIJA

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

SAVJET
DANA

PILEĆE PEČENJE BIĆE SOČNO

RECEPT
DANA

Brzi hleb koji se ne mijesi

  • Najčitanije

  • Zanimljivo

  • Najviše lajkova

PRATITE NAS NA

KALKULATORI

O NAMA

Portal namijenjen ženama i svima koji žele da saznaju više o ženama. Mi smo tu, ne samo za modernu i savremenu ženu, nego i za one koje se ne osjećaju tako. Tu smo za majke, domaćice, poslovne žene, mlade i one u najboljim godinama. Svakodnevno spremamo za svakoga po nešto. Hvala vam što nas pratite ;)

PRATITE NAS NA

© 2011 zenasamja.me. Sva prava zadržana.