Kada antibiotik više ne djeluje protiv nekih sojeva bakterija, kaže se da su te bakterije otporne na antibiotike. Pretjerana upotreba i zloupotreba antibiotika ključni su faktori koji dovode do rezistencije na antibiotike.

Prekomjerna upotreba antibiotika

Prekomjerna upotreba antibiotika, a posebno uzimanje antibiotika kada je to nepotrebno, može stvoriti  otpornost na antibiotike. Prema nekim istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije oko jedne trećine upotrebe antibiotika kod ljudi nije bilo uopšte potrebno, niti adekvatno. Antibiotici liječe infekcije uzrokovane bakterijama. Ali, oni ne liječe infekcije izazvane virusima.

 Na primjer, antibiotik je ispravan tretman za grlo upaljeno streptokokom, jer je u pitanju bakterija. Ali, to nije pravi tretman za većinu upale grla, koje obično izazivaju virusi. Uobičajene virusne infekcije kod kojih upotreba antibiotika ne pomaže su curenje iz nosa, grip, bronhitis, većina tipova kašlja, stomačni grip ili veliki kašalj.

Ukoliko osoba ima virusnu infekciju, uzimanje antibiotika je neće izliječiti, neće spriječiti prenošenje virusa, neće se osjećati bolje, a može izazvati neželjene efekte.

Štetni i nepotrebni efekti

Antibiotici su ljekovi koji ubijaju štetne bakterije. Međutim, ponekad ubijaju i dobre bakterije koje štite ljude od gljivičnih infekcija i narušavaju prirodnu ravnotežu crijevne flore.

Kao rezultat ove neravnoteže, uzimanje antibiotika može dovesti do gljivične infekcije usta, digestivnog trakta ili vagine. Takođe, prekomjerno uzimanje antibiotika često dovodi do stomačnih problema, dijareje, povraćanja, gubitka apetita, nadimanja i grčeva u stomaku. Takođe, prolongiranje bolesti neadekvatnim liječenjem je jedan od najčešćih rezultata uzimanja antibiotika, naročito samoinicijativno, bez konsultacije sa ljekarom.

Neprimjernim antibioticima se narušava sopstveni imuni sistem i otežava se zaštita od mikroba. Zato je obavezno da se obave konsultacije i pregledi kod ljekara, kako bi se dobila odgovarajuća terapija.

Kandida raste sa čestom upotrebom antibiotika

Jedan od najčešćih rezultata upotrebe previše antibiotika je povećan broj gljivice poznate kao kandida. Kandida se već nalazi u crijevnoj flori i kao kvasac doprinosi njenom normalnom funkcionisanju. Ali, kada njen broj poraste, kandida probija zid crijeva i dospijeva vrlo brzo u krvotok. Tada je sklona da pravi razne komplikacije u tijelu, kao što su kandidijaza grla, urinarna kao i infekcija vagine ovom gljivicom.

Rijetko dolazi do slučajeva takozvane invazivne kandidijaze, kada se kandida toliko namnoži u određenom dijelu tela, da imuni sistem ne može nikako da odgovori, i onda su najčešći simptomi groznica i jeza, kao kod stanja gripa. Može napadati srce, mozak, oči, kosti.

Odgovorno korišćenje antibiotika

Činjenica je da se antibiotici na našim prostorima koriste olako. Ne samo da se uzimaju na svoju ruku, pozajmljuju i dijele, već ih i mnogi ljekari prepisuju bez potrebe. Zato, savjet je ne tražiti antibiotike kada ljekar misli da nisu potrebni. Takođe, ne savjetuje se pozajmljivanje antibiotika ili uzimanje tuđih.

Antibiotici se koriste za specifičnu vrstu infekcije, tako da uzimanje pogrešnog antibiotika može produžiti bolest, kao i pospiješiti razvoj loših bakterija. Ukoliko nakon terapije ostane određena neiskorišćena doza, može se sačuvati ukoliko se bolest ponovi.