Učenje stranog jezika

Bez obzira da li je osoba naučila strani jezik paralelno sa maternjim ili u kasnijim fazama života – tokom online nastave, škole ili studiranja, istraživanja pokazuju da će ista imati nevjerovatne psihološke i fiziološke koristi. Učenje drugog jezika poboljšava kognitivne funkcije, prostorne sposobnosti, nivo pažnje, multitasking, a jezički centri u mozgu će doslovno fizički narasti.

Osobe koje tečno govore makar jedan strani jezik imaju daleko manju šansu da razviju demenciju ili da počnu gubiti kognitivne sposobnosti kada ostare. Učenje drugog jezika nam takođe pomaže i da poboljšamo pamćenje. Studije pokazuju da osobe koje govore dva (ili više) jezika imaju poboljšanu ukupnu memoriju, što znači da su bolji u prisjećanju popisa ili sekvenci od osoba koje govore samo maternji.

U jednom istraživanju  (Univerzitet Granada i Univerzitet Jork) naučnici su otkrili da je “radna memorija” (vrsta memorije koja djeluje poput RAM-a u računaru, kratkotrajna memorija) bolja kod djece koja su naučila drugi jezik, kao i da ova djeca rješavaju složenije zadatke daleko bolje od njihovih vršnjaka koji govore samo maternji.

Istraživanje fokusirano na djecu između pet i sedam godina starosti (kritično razdoblje u razvoju radne memorije) koja već paralelno uče dva jezika je pokazalo da ona ne samo da bolje rješavaju zadatke od svojih vršnjaka, već i da pokazuju bolje rezultate sa složenijim zadacima. “Rezultati ovog istraživanja ukazuju na to da dvojezičnost ne poboljšava samo radnu memoriju, već utiče i na globalni razvoj izvršnih funkcija, pogotovo kada djeca surađuju jedni s drugima”, zaključio je Morales Castillo, jedan od glavnih istraživača.

Šaranje po papiru

Ako slušate (dosadno) predavanje ili dosadan telefonski razgovor, velike su šanse da će vaš mozak odlutati i početi sanjariti, ali ako vam je bitno da isto predavanje ili razgovor zapamtite, jednostavan čin kao što je šaranje po papiru može spriječiti mozak da luta, te da ostane fokusiran na temu.

U istraživanju sprovedenom na Univerzitetu Plymouth naučnici su ustanovli da nasumično švrljanje po papiru može poboljšati pamćenje za čak 29%. Dok može izgledati da oni što šaraju obraćaju manje pažnje nego ostali, u stvarnosti ovaj čin pomaže da mozak ostane aktivan. U istraživanju, ljudi koji su dobili zadatak da šaraju dok slušaju dosadne telefonske razgovore sjećali su se za 29 posto više ragovora od ljudi koji su samo mirno sjedili i slušali.

Način na koji tretirate papir na kojem ste zapisali svoje misli

Ako svoju misao napišete na komad papira i zatim ga zgužvate i bacite u kantu, zašto očekujete da će iste misli mozak smatrati važnim? U jednom istraživanju (Ohio State University), naučnici su otkrili da ovakvo ponašanje značajno utiče na našu psihu, te da bačen papir na kojem smo nešto zapisali stvara direktnu vezu sa mozgom, koji takođe odmah odbacuje misao.

Već je dobro poznata činjenica da nam zapisivanje misli pomaže da ih bolje zapamtimo, ali prema novim otkrićima, ako se ne odnosimo ispravno prema samom komadu papira na kojem su zapisane, uzalud smo trošili vrijeme. Ako, s druge strane, presavijemo papir i uredno ga stavimo u džep kako bismo ga zaštitili, misli će ostati s njim i u mozgu.

“Na nekom nivou, to može zvučati glupo. Ali, otkrili smo da to stvarno djeluje – fizički bacanje ili zaštita misli može uticati na to kako ćete ih se poslije sjećati”, rekao je Richard Petty, koautor istraživanja i profesor psihologije na Univerzitetu Ohio State. “Možete učiniti misli važnim, držeći ih u novčaniku ili torbici.”

Koncentrišite se na ono što želite zapamtiti najmanje 8 sekundi

Danas živimo u vremenu kada sve pokušavamo odraditi što brže, multitaskujemo, manje spavamo i onda se čudimo što redovno zaboravljamo stvari.

Ako želimo da dugoročno zapamtimo neku novu informaciju, nauka kaže da je potrebno da se na nju koncentrišemo najmanje 8 sekundi – jer upravo je toliko potrebno hipokampusu da pošalje signal za čuvanje informacije kao dugoročno pamćenje (prelazak informacije iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje). Ako je informacija povezana s nečim što već znate, ovaj proces može trajati i kraće.

Osam sekundi se u današnjem svijetu može učiniti kao vječnost, pogotovo kada imate  milion različitih zadataka koje morate obaviti za kratko vrijeme, ali istraživanja su pokazala da je ovo minimalno vrijeme koje je mozgu potrebno da trajno sačuva novu informaciju.

Fontovi teži za čitanje bolji su za pamćenje

Naučnici sa Prinstona i Univerziteta Indijana su sproveli dva različita eksperimenta u kojima su testirati efekat fonta na učenje (pamćenje). U jednom eksperimentu, učesnicima su dali 20 sekundi da pročitaju određeni tekst napisan Arial ili Comic Sans fontom. Utvrđeno je da se oni koji su čitali tekst napisan težim (Comic Sans fontom) 15 minuta kasnije mogu bolje prisjetiti teksta.

Da bi otkrili da li bi rezultat mogao imati utjicaja u stvarnom svijetu, istraživači su dizajnirali još jedan eksperiment. Ovaj put su mijenjali fontove obrazovnih materijala kod srednjoškolaca. Učenici koji su dobili font težak za čitanje imali su bolje rezultate na testovima od onih koji su dobili jednostavan font.

“Razlog zbog kojeg su neobični fontovi djelotvorni ​​je taj da izazivaju dublje razmišljanje o materijalu”, kazao je koautor studije Daniel M. Oppenheimer, psiholog na Prinstonu. “Razmislite o tome na ovaj način, ne možete brzo pročitati odabrani materijal ako nisu čitka slova, prebacivanje teksta u font teži za čitanje će vas natjerati da ga pažljivo pročitate.”

No i ovdje postoje granice. Na primjer, ako su riječi previše teške za čitanje, onda je malo vjerovatno da će ljudi imati koristi. Ipak, eksperimenti pokazuju kako mala promjena, kao što je font, može imati značajan uticaj na naše pamćenje.

pixelizam.com