- Najčešće su gljivične infekcije koje se prepoznaju kao kružno crvenilo na koži koja se peruta - kaže dr Milica Marković, dermatovenerolog Zavoda za kožne i venerične bolesti u Beogradu. - Ove promjene mogu postepeno da se šire na trupu i ekstremitetima, kao i na stopalima.

Doktorka Marković savjetuje da je najbolja prevencija kupanje prije ulaska u bazen, kao i tuširanje čistom vodom po izlasku iz njega.

- Gljivične infekcije kože uglavnom se jednostavno liječe, primenom ljekova u vidu krema i šampona, međutim, ukoliko neka od gljivica zahvati nokatnu ploču na stopalima, terapija može da bude dugotrajna i neizvjesna. Zato se za najupornije gljivične infekcije propisuju i antigljivični lekovi, koji se piju.

Infekcijama na kupalištima najpodložniji su hronični bolesnici, koji već imaju oslabljen imunitet, kao i djeca. Ipak, opreznost se savjetuje i drugima, jer je svaka povreda ili iritacija kože "otvaranje vrata" patološkim mikroorganizmima. To praktično znači da treba izbjegavati kupanje ukoliko postoje posjekotine i ogrebotine na koži, kao i poslije depilacije, pedikira i drugih iritirajućih tretmana. Poželjno je promijeniti mokar kupaći kostim, jer sjedenje u mokrom utiče na širenje infekcija, a papuče i peškir bi trebalo da ostanu suvi.

Posebno je opasno kupanje na jezerima i rijekama, jer je opasnost od zaraze veća.

- Infekcija pseudomonas folikulitis je karakteristična za neregistrovana kupališta - kaže dr Marković. - Riječ je o bakteriji pseudomonas aeruginosa koja napada folikul dlake poslije kupanja u zagađenoj vodi. Na koži se pojavljuje osip u vidu crvenih tačkica, dok je folikul dlake obično ispunjen gnojem.

MIRIS NIJE OD HLORA

SNAŽAN miris koji se osjeća pored bazena uopšte ne dolazi od hlora, već od kiseonik-trihlorida. Ovo jedinjenje nastaje kao hemijska reakcija između hlora i uree. Urea, koju stvara jetra razgradnjom proteina, u bazen dospijeva preko ljudske kože, znoja i urina.

Izvor: Novosti.rs