Ipak, uz adekvatnu terapiju i inovativne metode liječenja, neurologija je u mogućnosti da vrati kvalitet života pacijentima koji pate od posljedica moždanog udara, kao i onima kod kojih je počela da se ispoljava Alchajmerova i Parkinsonova bolest.

Parkinsonova  i Alchajmerova bolest- kako omogućiti pacijentima normalnu svakodnevicu?

To je pitanje na koje neurologija svakodnevno daje nove odgovore. Istina je da se uz moderne medikamente i intenzivan rad sa pacijentima koji boluju od ovih bolesti može postići nevjerovatan rezultat. i Parkinsonova  i Alchajmerova bolest za sada nisu izlječive, ali se simptomi vrlo uspješno mogu držati pod kontrolom i napredak bolesti se može značajno usporiti. Iako se manifestuju na različiti način, obe bolesti su degenerativne i izazivaju odumiranje nervnih ćelija u različitim djelovima mozga. Alchajmerova bolest se manifestuje karakterističnim padom intelektualnih vještina, zaboravnošću, zbunjenošću i gubitkom socijalnih vještina. Parkinsonova, sa druge strane, ima jaču fizičku manifestaciju kroz tremor, usporenost pokreta i ukočenost ekstremiteta. Adekvatnom terapijom koja se sprovodi uz konsultaciju sa neurologom, pacijenti mogu imati normalan, dug i kvalitetan život sa blagim i kontrolisanim simptomima bolesti.

Kako se neurologija razvija, tako se dolazi do novih saznanja koja mogu pomoći pacijentima sa najtežim oboljenjima. Uzrok pojave Alchajmerove bolesti je još uvek djelimično nepoznat, ali su posljednja istraživanja potvrdila da ljudi koji u užoj porodici imaju članove koji su simptome ispoljili prije šezdesete godine života imaju veće šanse da i sami obole u tom životnom dobu.

Moždani udar- sve mlađi pacijenti, ali i sve više mogućnosti za potpuni oporavak

Potpuno isto kao Parkinsonova i Alchajmerova bolest, ni moždani udar nije zdravstveni rizik sa kojim se srijeću isključivo stariji pacijenti. Za pomoć neurologu sve se više obraćaju mladi ljudi u životnom dobu između 15 i 45 godina. Uzroci moždanih udara u mladosti najčešće su aneurizma i neliječena hipertenzija. Pacijenti u šezdesetim godinama moždani udar dobijaju kao posljedicu poremećaja rada srca ili dubokih venskih tromboza koje nisu na vrijeme tretirane hirurški ili medikamentima. Faktori rizika za pojavu ovog teškog neurološkog stanja leže prvenstveno u načinu života potencijalnih pacijenata. Naime, gojaznost, ishrana bez neophodnih nutritijenata, pušenje i pretjerana upotreba alkohola negativno utiču na krvne sudove, čini da oni postaju zapušeni i povećava rizik od moždanog udara. Dijabetes takođe može uzrokovati krtost krvnih sudova i njihovo pucanje, pa pacijenti koji pate od ove bolesti moraju redovno posjećivati neurologa. Najnovija neurološka istraživanja i u ovoj oblasti pokazuju određeni stepen uticaja nasljednog faktora, sa oko 15% pacijenata u čijoj je užoj porodici neki član doživio moždani udar sa težim posljedicama. Simptomi moždanog udara su specifični, a obuhvataju jake glavobolje, nemogućnost govora, povraćanje i ukočenost jedne strane tijela. Zbog toga pacijenti najčešće traže hitnu ljekarsku pomoć, a rano djelovanje neurologa može značiti brz i uspješan oporavak.