1. Dijabetes tip jedan se dijagnostifikuje u djetinjstvu

Dijabetes tip jedan je autoimuna bolest koja se često dijagnostifikuje tokom djetinjstva. Ona može biti otkrivena  u bilo kom dobu, iako je sve više tinejdžera i odraslih kojima je dijagnostifikovana. Do zabune uglavnom dolazi zbog postojanja i dijabetesa tipa dva ili “staračkog dijabetesa”, kako ga zovu.  Dijabetes tipa dva je uglavnom prouzrokovan nezdravim načinom života. Dijagnostifikovanje dijabetesa tipa dva u populaciji od 10 do 19 godina je u velikom porastu i trend rasta oboljelih se očekuje i u narednim godinama. Ovo je mit koji je nastao radi konfuzije oko samog naziva. Jednostavnije rečeno: možete dobiti oba tipa dijabetesa u bilo kom starosnom dobu.

2. Osobe  koji su u preddijabetskom stanju će dobiti dijabetes

Preddijabetsko stanje je stanje u kojem osobe imaju neznatno povećani nivo šećera u odnosu na gornju dozvoljenu granicu, ali nisu još oboljeli od dijabetesa. Ukoliko promijenite način života možete drastično smanjiti šansu da dobijete dijabetes. Oni koji izgube 5-7% svoje tjelesne mase, tako što pređu na zdraviju ishranu i redovno vježbaju, smanjuju šansu da obole od dijabetesa za 58%, što su pokazale nedavne studije.

3. Samo oni koji imaju prekomjernu kilažu mogu dobiti dijabetes

Prekomjerno konzumiranje hrane je nešto što se najčešće vezuje kao uzrok nastanka dijabetesa, ali nemaju samo oni sa prekomjernom kilažom dijagnostifikovan dijabetes. Iako višak kilograma povećava vaše šanse da dobijete dijabetes tip dva, ne morate imati problema sa kilažom da biste bili pod rizikom da dobijete ovu bolest. Vaš nivo rizika se može povećati ukoliko vam je neko u porodici imao ovo stanje, ukoliko ste stariji od 45 godina, ukoliko imate nizak nivo dobrog holesterola, ukoliko fizički niste aktivni. Ukoliko ste zabrinuti zbog sopstvenog rizika od dijabetesa vaš doktor vam može pomoći i dati savjete kako da smanjite rizik.

4. Dijabetes u trudnoći uvijek prouzrokuje potpuni dijabetes

Dijabetes u trudnoći, kako se formalno zove, je dijabetes koji se razvija tokom trudnoće i teorijski nestaje poslije porođaja. Ukoliko vam je dijagnostifikovan ovaj dijabetes, ne treba da brinete. Iako 50% do 60% žena kojima je dijagnostifikovan obole od dijabetesa kasnije, postoji mnogo načina da se značajno smanji rizik od obolijevanja. Smanjivanje težine, ako je potrebno i svakodnevno vježbanje u trajanju od 30 minuta, drastično će smanjiti rizik od oboljenja, i zato se bacite odmah na vježbanje!

5. Dijabetesu je potrebno vrijeme da bi prouzrokovao oštećenja

Ovo je jedan od najopasnijih mitova. Kod dijabetesa nema početnog perioda koji treba da prođe da bi on počeo da prouzrokuje štetu, a svakako on ne čeka da vam se potvrdi dijagnoza. Studije urađene prošle godine pokazale su da je 20% novodijagnostifikovanih dijabetičara već imalo rinopatiju, koja može da dovede do gubitka vida i da su osobe sa dijabetesom imale veoma velike šanse za infarkt čak i prije nego što im je dijagnostifikovana ova bolest. Vaš nivo glukoze je najvjerovatnije bio neznatno povećan neko vrijeme prije nego što je dijagnostifikovan, tako da je bitno da izvršite sve provjere i da reagujete brzo ukoliko se pojave novi simptomi..

6. Dijabetesom se završava vaš život

Dijabetes nije smrtna presuda. Mnogi ljudi se osjećaju razočarano i demotivisano kada dobiju ovu dijagnozu i gledaju na simptome i probleme koji su povezani sa dijabetesom, koji mogu biti zastrašujući. Imati dijebetes ne znači da vam je život uništen. Ima puno poznatih osoba na svijetu koje su dijabetičari. Ima cijela lista oboljelih koji su postigli zapanjujuće rezultate – to zahtijeva dobru organizaciju, ali nema razloga da ometa vaš život.

7. Uzimanje insulina je greška

Veliki broj ljudi koji su oboljeli od dijabetesa tipa dva će morati da uzimaju insulin. To je najefikasniji način da se kontroliše i održava ova bolest, a prirodna progresivnost dijabetesa dovodi do toga da ga ne možemo zaobići. Ukoliko možete da kontrolišete svoj dijabetes programom kontrole i organizacije svog načina života, mogli biste uspjeti da izbegnete insulin. Ali nemojte se iznervirati ukoliko ga budete morali uzimati – mnogi ljudi kažu da se osjećaju mnogo bolje kada počnu da koriste insulin i da nije trebalo da odlažu njegovo konzumiranje toliko dugo.

8. Insulin prouzrokuje komplikacije

Insulin nije uvijek prva terapija koja se nudi dijabetičarima. Ukoliko je moguće dijabetes kontrolisati  organizovanjem načina života, ili ukoliko pacijent želi da proba alternativne načine, insulin se može koristiti kao posljednja vrsta odbrane. Dok se insulin ne prepiše, dijabetes je mogao da prouzrokuje probleme sa nervima, srcem, bubrezima i očima – što dovodi do stvaranja mita da insulin prouzrokuje komplikacije. U stvari, tačno je suprotno – insulin može da pomogne da se spriječe komplikacije i smanji dalje oštećenje organa.

U koliko od ovih mitova o dijabetesu ste vi vjerovali? Dijabetes je komplikovano stanje i u mnogome može da varira od osobe do osobe, što dovodi do toga da se mitovi brzo šire. Dakle, ukoliko vam se bilo koji od simptoma učini poznatim, pregledajte se. Biće vam drago što ste to uradili!