Ispitivanja su pokazala da oko 70 posto adolescentkinja sebe smatra debelim, 11 posto izaziva povraćanje nakon obroka i 5 posto njih zloupotrebljava laksative. Anoreksija i bulimija su dva usko povezana poremećaja. Mnogi pacijenti koji imaju anoreksiju su prethodno bolovali od bulimije i obrnuto. Suštinska razlika između ova dva poremećaja u ishrani je različita tjelesna masa: anoreksične osobe imaju značajno ispod normalne telesne mase, dok su osobe koje pate od bulimije normalno ili prekomjerno uhranjene.

Bulimia nervoza je poremećaj koji se manifestuje čestim epizodama prejedanja (4.000 kalorija i više za obrok) i to najmanje dva puta nedjeljno u posljednja tri mjeseca, praćene provociranim povraćanjem ili uzimanjem sredstava za čišćenje uz intenzivan osjećaj krivice i stida.

Mlade osobe koje pate od nekog tipa poremećaja ishrane, najčešće to rade kako bi privukli pažnju odraslih. Nastanak bulimije kod mladih djevojaka mogu da prouzrukuju problemi sa porodicom ili uticaj sredine.

Osobe koje boluju od ovog poremećaja najčešće su iz disfunkcionalnih porodica. Roditelji nisu zaštitnički usmjereni, porodica je najčešće haotična i u njoj postoje problemi sa alkoholizmom, narkomanijom, a ostali članovi porodice često pate od seksualnih abnormalnosti ili psihičkih poremećaja. U nekim slučajevima je majka ta koja utiče na samopouzdanje ćerke ukoliko nije zadovoljna njenim izgledom.

U velikom broju slučajeva društvo ima veliku ulogu u nastanku bulimije pošto potencira ekstremno mršav izgled kao atraktivan i poželjan. Javnost zagovara da su privlačne osobe one koje su građene u skladu sa savremenim modnim trendovima. Isticanje ekstremne vitkosti kao modela veoma nepovoljno utiče na samopouzdanje mladih devojaka u razvoju širom svijeta. Nadalje, koliko je lijepo, vitko i zdravo tijelo u današnjem društvu bitno i cijenjeno pokazuje činjenica koliko često na tržište izađe novi časopis koji je u cjelini posvećen vježbanju, dijetama, raznim tretmanima ili čajevima koji skidaju kilograme preko noći. Otvaranje novih fitnes centara danas je normalna stvar, a saloni ljepote svakim danom nude nove i djelotvornije programe od onih prethodnih.

Osobama oboljelim od ovih poremećaja treba velika pomoć i podrška, a ne osuđivanje što najčešće od drugih dobijaju. Depresija, poniženje, osjećaj odbačenosti prouzrokovane bulimijom dovode do dodatnog neslaganja u porodici, problema u školi, rušenja sagrađene karijere i poremećaja u odnosima među ljudima.

Bulimija je znatno češći poremećaj ishrane od anoreksije, skriveniji, opasniji i mučniji za samu devojku. Odlikuje se bulimičnim krizama u toku kojih, za relativno kratko vrijeme, ona  unese znatne količine visoko kalorične, lako svarljive hrane. Bitna karakteristika napada je osjećaj gubitka kontrole. Napad je praćen samopotcjenjivanjem, depresivnim raspoloženjem i strahom da će dobiti na težini, a da bi to spriječile djevojke pribjegavaju samoizazivanju povraćanja, zloupotrebi laksativa i diuretika, rigoroznom gladovanju između napada i rjeđe, pretjeranoj fizičkoj aktivnosti. Propratna psihopatologija je izraženija i teža. Česta je zloupotreba alkohola, “lakih“ droga i različitih ljekova, samopovređivanje i pokušaji suicida.

Bez određenih stručnih tretmana ljudima sa ovakvim poremećajima ne predstoji blistava budućnost. Najčešće im je potrebna pomoć psihijatra, psihologa i nutricioniste, a u težim slučajevima i šireg tima doktora. Sa druge strane, postoji terapija udružena sa ljekovima gdje pacijent biva izlečen i sposoban da prikupi snagu za dalji normalan i zdrav život.

Detaljnije o ovoj temi možete pronaći u brojnim seminarskim radovima, diplomskim radovima ili ostalim stručnim radovima koje možete pronaći i online.