Neki od izazivača vaginalnih infekcija ujedno su i izazivači malignih promjena. Izazivač takve jedne infekcije je humani papiloma virus, ili skraćeno HPV virus.

HPV virus - tipovi

Poznato je da postoji veliki broj tipova HPV virusa. Većina njih izaziva promjene na koži ili sluzokoži u vidu bradavica (papiloma). A iste te bradavice, smještene u genitalnoj regiji, označavaju se kao "kondilomi". Takve promjene nisu opasne po zdravlje, ali se iz estetskih razloga obično uklanjaju različitim procedurama u dermatologiji. Ipak, u ovom tekstu će biti obrađeni tipovi koji mogu narušiti zdravlje, odnosno oni sposobni da transformišu ćelije iz normalnih u maligne kroz različiti vremenski period, u zavisnosti od sposobnosti našeg imuniteta. Ti tipovi se i označavaju kao tipovi visokog rizika, i na prvom mjestu su to tip 16 i 18. Mada mogu biti rizični i mnogi drugi. U našem regionu je visok stepen obolijevanja, kako starijih, tako i mladih žena, od karcinoma grlića materice (cerviksa), kao posljedica infekcije koju izaziva HPV virus.

Drugi uzroci promjena na grliću materice

U narodu postoji naziv za crvenu promjenu nastalu na grliću i taj naziv je "ranica". Međutim, nije zaista riječ o nekakvoj rani, već je u pitanju izmjena u građi većeg broja ćelija grlića, tako da postoji njihova težnja ka daljoj izmjeni. Ovo znači da takva jedna promjena može voditi i ka stvaranju malignih ćelija u nekom momentu. Ipak, treba naglasiti: takva promjena ne mora uvijek biti posljedica infekcije HPV virusom. Razlog može biti bilo koja infekcija, dovoljno dugačkog trajanja da u nekom momentu postane sposobna da te promjene izazove. Pa čak i neki hormonski poremećaji mogu potencirati ovu promjenu. Iz tog razloga svaku infekciju, ali i svaki hormonski poremećaj, treba na vrijeme liječiti. Zašto je ovo bitno? Zato što se infekcija HPV virusom ne može izliječiti nikakvim ljekovima, niti se prirodno iskorijeniti iz organizma. Jedini način za zaštitu je prevencija.

Prevencija promjene koju izaziva HPV virus

Dakle, zbog polnog prenošenja infekcije, korišćenje prezervativa ili vakcinisanje u dječijem dobu, tj. prije prvog polnog odnosa, kao i uklanjanje već nastale promjene na grliću različitim metodama u ordinaciji ginekologa. S druge strane, ostale infekcije i hormonski poremećaji se mogu liječiti, što znači da njihovim izlječenjem, može da se povuče i sama ranica! Dakle, može se desiti da imate gljivičnu infekciju kandidom, koja je potrajala, nije liječena ili nije adekvatno liječena. Ona, kao takva, izazove promjenu na grliću. Izlječenjem infekcije ovom gljivicom, najverovatnije će se povući i ranica. To je jako važno jer se u ovoj situaciji nećete podvrgnuti nekoj suvišnoj intervenciji, pogotovo ukoliko planirate potomstvo. Ne zaboavite da svaka intervencija, ma kako mala, može ponekad ostaviti posljedice. Kod žena se zbog ove vrste problema može stvoriti psihički stres, kada sa velikom uspješnošću pomaže biorezonantna terapija.

Kako pristupiti problemu?

Prije svega izliječiti drugu infekciju, ako ona postoji. Ukoliko je ranica uprkos tome i dalje prisutna, jednom ili čak dva puta godišnje, u konsultaciji sa svojim ljekarom, raditi PAPA test, koji služi za procjenu samih ćelija grlića. Pored toga, potreban je i redovan pregled kolposkopijom. Njime će vaš lekar utvrditi da li golim okom registruje nekakve promjene na grliću. Tek onda, po potrebi, ukoliko su ćelije takve da nose veći rizik za promjenu u maligne, treba razmatrati druge opcije.

Takođe treba staviti akcenat na to da vaginalni bris ne može dokazati svaku od infekcija, jer je za utvrđivanje infekcije hlamidijom, mikoplazmom i ureaplazmom neophodan bris iz samog grlića, tj. cervikalni bris. A za dokazivanje HPV infekcije, radi se HPV testiranje. Time se saznaje i tip virusa kojim se osoba zarazila, kao i kolika je potencijalna opasnost u pitanju.

Zaključak

Da sumiramo: najadekvatnija zaštita jeste mehanička, dakle korišćenje prezervativa u toku polnog odnosa. Takođe, vakcina u dečijem dobu je najbolja zaštita od najopasnijih HPV tipova 16 i 18. Doduše, ova vakciba ne štiti od drugih visokorizičnih HPV virusa. Ukoliko ste pak imali nezaštićene odnose, potrebno je da obavite ginekološki pregled, koji uključuje vaginalni bris, kolposkopiju i PAPA test. Ako postoji neka druga infekcija, ona se blagovremeno ij. Ukoliko je njenim izlječenjem došlo do povlačenja ranice, svoj problem ste riješili. Najvažnije je obavljenje redovnih rutinskih ginekoloških pregleda. Ukoliko nije došlo do povlačenja ranice, bris iz grlića može utvrditi da li postoji infekcija hlamidijom, mikoplazmom ili ureaplazmom. Ako se izlječenjem i ove vrste infekcija ranica ne povlači treba je pratiti cešće, bar dva puta godišnje i ukoliko postoji veliki broj atipičnih ćelija, tu promjenu treba sanirati.