1. Mjesec dana pranja zuba u prosjeku

Možda ste se zapitali koliko neku radnju radite dnevno, mjesečno ili godišnje, ali sigurno niste provjerili koliko u životu vremena provedete baveći se nekim aktivnostima. Prosječan čovjek u životu provede 38,5 dana četkajući zube! Zamislite samo kada biste tu radnju radili samo jednom u životu. Ionako ta dva minuta jedva „izguramo“. Kako li bi tek izgledalo četkati zube gotovo 40 dana.

2. Gazirano šteti zubima

Statistika kaže da ljudi koji piju 3 ili više čaša gaziranog pića tokom dana, imaju čak 62 posto više problema sa karijesom, gubitkom zuba ili drugim oboljenjima. Možda bi trebalo da porazmislite da se okanete ove štetne navike.

 3. Konac za zube

Pranje zuba jeste pomalo dosadno. Morate, ipak, imati na umu da stvari mogu izuzetno krenuti po zlu, ukoliko se ne držite ove navike.

Zubi stradaju upravo zbog toga što se na njima talože bakterije koje uzrokuju kamenac, karijes i druge bolesti. Ukoliko zube perete dva puta dnevno, smanjujete šansu da će se dogoditi išta negativno sa vašim zubima. Ako u to uvrstite i konac za zube, veliki dio problema pada u vodu.

4. Otisak jezika

Zamislite kako dolazite da date otisak za ličnu kartu ili pasoš, a tjeraju vas da umjesto prsta, uvaljate jezik u mastilo. Pa da, zvuči poprilično uvrnuto.

Međutim, treba da se zna da svaki jezik ima izuzetan i jedinstveni otisak, kao što je svaki otisak prsta drugačiji.

5. Dječiji osmijeh

Iako bi se moglo protumačiti da odrasli ljudi imaju manje lijeo osmijeh nego djeca, i da imaju manje zuba, ipak nije to razlog zbog koga se djeca smiju češće.

Naime, djeca se nasmiju čak 400 puta na dan, dok se odrasli nasmiju tek 30-ak puta. Dječiji osmijeh je sigurno češći jer imaju manje briga i naivnije pristupaju životu.

6. Bakterije, bakterije

Iako svi mislimo da su bakterije isključivo loše, tu pretpostavku pobija činjenica da je preko 300 tipova bakterija prisutno u ustima. Neke od njih su podle i prave „džumbus“ u ustima, dok druge pomažu varenju.

 7. Iz istorije stomatologije

Ovih nekoliko činjenica dolazi iz istorije. 1866. registrovana je prva žena zubar.  U pitanju je Lusi Hobs. Što se tiče prvog registrovanog zubara, ili makar nekoga ko se bavio ljudskim zubima, trudeći se da ih nadomjesti ili popravi, treba pomenuti Hesi – Rea.  U pitanju je staroegipatski naučnik ili bolje reći vrač, koji je živio prije više od 5000 godina.

Stari Grci su koristili kombinacije alabastera, koralnog praha i gvožđa kako bi napravili zubnu pastu. Još jedna važna i interesantana činjenica dolazi iz istorije. To je teza da je Džordž Vašington, američki predsjednik, imao drvene zube. Ipak, to nije istina, jer je njegova proteza bila napravljena od kombinacije zlata i drugih metala. To je ujedno i jedna od prvih poznatih proteza.

Životni proces se sigurno produžio i zbog toga što su ljudi odgovorno pristupilli sopstvenim zubima i oralnom zdravlju.

Može pak biti da će se kroz vjekove i naša medicina smatrati prevaziđenom, ali je za sada najbolje što imamo.