Stručnjaci upozoravaju: Preparati za sunčanje blokiraju vitamin D

U želji da se potpuno zaštite od ultraljubičastog zračenja, mnogi nisu ni svjesni koliko ugrožavaju zdravlje. Možemo ga imati dovoljno samo ako se svakodnevno izlažemo suncu 15-ak minuta bez UV faktora. Naravno, ne po najjačem suncu!

 
 
Stručnjaci upozoravaju: Preparati za sunčanje blokiraju vitamin D

U posljednje vrijeme sve više se vode polemike u stručnim krugovima da li je dobro ili štetno koristiti sredstva za sunčanje. Vitamin D je životno važan i odgovoran za brojne funkcije u organizmu, a stvara se pod uticajem sunčevih zraka. Zato ljekari širom svijeta upozoravaju na preparate sa visokim zaštitinim faktorima, tvrdeći da kreme i druga sredstva na koži stvaraju barijeru i onemogućavaju sintetisanje vitamina D.

- Vitamin D je sunčani vitamin jer se stvara u koži pod dejstvom sunčevih zraka, naročito tokom ljetnjih mjeseci kada je najviše sunčanih dana. Da bi se stvorila potrebna količina u organizmu, dovoljno je svakodnevno izlagati šake i lice 15-ak minuta. Na žalost, to se ne odnosi na period od oktobra do maja, kada na našem podneblju nema dovoljno sunca za stvaranje ovog vitamina i neophodno je da tada unosi kroz hranu ili suplemente. Međutim, problem je što u namirnicama koje najviše konzumiramo nema dovoljno vitamina D - objašnjava dr Ivica Jeremić iz Instituta za reumatologiju.

* Kako još možemo da sintetišemo vitamin D?

- Ima ga u značajnim količinama u ribljem ulju, koje Srbi nerado konzumiraju. Nalazi se i u vitaminiziranom mlijeku, lososu i tuni, žumancetu, ali to su namirnice koje ne unosimo u dovoljnoj količini. Zdrave osobe bi najbolje bilo da nedostatak nadoknade unosom prirodnog vitamina D u obliku kapi, spreja ili tableta, naravno uz konsultaciju sa ljekarom. Važno je da se zna i to da vitamin D koji se unosi putem suplemenata ili hrane, nije aktivan, već mora da se modifikuje u jetri i bubregu. Tek nakon određenih procesa postaje biološki aktivan, poznat i kao vitamin D hormon.

* Kolika je njegova uloga u organizmu?

- Vitamin D hormon utiče na brojne procese u organizmu. Prije svega je neophodan za razvoj kostiju i zuba, odnosno usvajanje kalcijuma i fosfora iz crijeva i njihovu ugradnju u kosti. Ukoliko nedostaje u ranom djetinjstvu, javlja se rahitis. Kod djece oboljele od rahitisa kosti nisu dovoljno čvrste, pa se javljaju deformiteti nogu u oblik slova O ili IKS. Dolazi i do deformiteta kičmenog stuba, smanjenja rasta, a kod beba sporije srastaju kosti glave, odnosno ostaje otvorena fontanela. U našoj zemlji i u razvijenom svijetu, sve bebe dobijaju kapi vitamina D, tako da je rahitis gotovo iskorjenjen.

* Kako utiče na odrasle osobe?

- Kod odraslih se nedostatak ovog vitamina manifestuje kroz pojavu osteomalacije, bolesti koja predstavlja smanjenu mineralizaciju kosti. Kosti su, zapravo, gladne jer im nedostaje kalcijum i fosfor i zato sklone prelomima. Prisutna je i slabost mišića, pa češće dolazi do padova, ali češće obolijevanju i od drugih bolesti jer pada imunitet. Nedostatak vitamina D je važan faktor za nastanak osteoporoze, zbog čega se insistira na njegovom unosu u terapijskom smislu kod pojave ove bolesti. Takođe, neophodan je i za održavanje snage mišića. Naročito je važan kod starijih jer s godinama gube koštanu masu, a ako ga uzimaju redovno, mogu da ojačaju mišiće, poprave pokretljivost i smanje rizik od pada koji mogu da imaju i fatalne posledice.

* Na koji način vitamin D utiče na imunitet?

- Vitamin D ima veliki značaj za imunski sistem jer je neophodan u stvaranju nekoliko proteina koji služe za uništavanje bakterija. Među njima ključnu ulogu ima protein za odbranu od tuberkuloznih bacila. To su znali još stari doktori koji su sa razlogom otvarali sanatorijume za oboljele od tuberkuloze na visokim nadmorskim visinama gdje je obilje sunčevih zraka koji se lako upijaju.

REUMA, LUPUS, KOLITIS

Osobe koje boluju od zapaljenskih reumatskih bolesti kao što je reumatoidni artritis ili sistemski eritemski lupus, imaju povećan rizik od osteoporoze i uglavnom nizak nivo vitamina D, pa je u većini slučajeva neophodno da uzimaju suplemente.

Isto važi i za osobe sa bolestima crijeva kao što je Kronova bolest, ulcerozni kolitis ili imaju celijakiju. Kod njih su često potrebne značajno veće doze vitamina D, čak i u obliku injekcija - kaže naš sagovornik.

* Zašto danas sa svih strana slušamo o štetnosti sunčevih zraka?

- Danas na svakom koraku slušamo ili čitamo o štetnosti sunčevih zraka i njihovom povezanošću sa starenjem kože i malignim tumorima. To je dovelo do toga da se ljudi opsesivno kriju od sunca, nanose zaštitne faktore koji potpuno blokiraju prodor sunčevih zraka i tako redukuju stvaranje vitamina D. Ovo je naročito veliki problem za starije koji inače mnogo vremena provode u kući i time smanjuju kapacitet za stvaranje vitamina D u koži. Takođe i za djecu koje roditelji štite visokim faktorima. Suština je da se umjereno izlažemo djelovanju sunca i neće biti nikakvih štetnih uticaja na kožu. Naprotiv, sunce nam je životno važno jer popravlja raspoloženje uticajem na stvaranje hormona sreće i jača čitav organizam.

KANCER, AUTOIMUNE I KARDIOVASKULARNE BOLESTI

Nizak nivo vitamina D povećava rizik od pojedinih oblika karcinoma, kao i autoimunskih, kardiovaskularnih bolesti i depresije. Poznato je da, ako ga ima dovoljno u organizmu, smanjuje rizik od karcinoma debelog crijeva, a dokazano je i da smanjuje rizik od raka prostate i dojke. Međutim, postoje indicije da previsoke vrijednosti ovog vitamina mogu da utiču na nastanak karcinoma pankreasa, pa sa suplementima vitamina D nipošto ne bi smjelo pretjerivati - upozorava dr Jeremić.

* Koliko bi optimalno trebalo da se sunčamo?

- Ako sunčamo ruke, lice, noge ili leđa dva puta nedeljno do 30 minuta, bez krema sa zaštitnim faktorom, možemo organizam da snabdijemo dovoljnom količinom vitamina D. Ako se kreme nanose, sunčanje mora mnogo duže da traje. Koliko će se ko izlagati suncu, sa i bez krema, zavisi i od tipa kože i zdravstvenih potreba. Osobama bijele puti treba manje vremena da obezbijede dovoljnu količinu vitamina D, dok stariji imaju značajno smanjen kapacitet za stvaranje ovog vitamina i neophodno je da duže borave na suncu. Taj duži boravak ne podrazumijeva da se izlažu najjačem suncu, već da budu umjereni i čuvaju se opekotina. Važno je i redovno raditi samopregled kože, a u slučaju pojave bilo kakvih sumnjivih promjena, otići dermatologu - upozorava sagovornik "Života plus".

 

Izvor: Novosti.rs

IZDVAJAMO IZ GALERIJA

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

SAVJET
DANA

Vodu u kojoj se kuvao oguljen krompir možete...

RECEPT
DANA

Fina čorba sa rižom

  • Najčitanije

  • Zanimljivo

  • Najviše lajkova

PRATITE NAS NA

KALKULATORI

TAGOVI

O NAMA

Portal namijenjen ženama i svima koji žele da saznaju više o ženama. Mi smo tu, ne samo za modernu i savremenu ženu, nego i za one koje se ne osjećaju tako. Tu smo za majke, domaćice, poslovne žene, mlade i one u najboljim godinama. Svakodnevno spremamo za svakoga po nešto. Hvala vam što nas pratite ;)

PRATITE NAS NA

© 2011 zenasamja.me. Sva prava zadržana.