Prema podacima iz izvještaja koji je UNICEF objavio prošle godine, „procjenjuje se da u svijetu više od jednog adolescenta od njih sedam, u dobi 10–19 godina, živi s dijagnostikovanim mentalnim poremećajem“. Sigurno te zanima šta kao roditelj možeš uraditi da smanjiš ovu statistiku. Za početak – pročitaj ovaj članak.
Postoji jedan dio našeg mozga koji se zove hipotalamus. Među brojnim funkcijama, poput kontrole gladi, žeđi, sna i sl, centri koji su smješteni u njemu igraju ulogu i u kontroli emocija, stresa i raspoloženja. Pojednostavljeno govoreći, u stresnim situacijama hipotalamus šalje signale našem tijelu, što dovodi do lučenja hormona kortizola i adrenalina. Da bi se odbranilo, naše tijelo ulazi u reakciju „bori se ili odustani“. Kada do toga dođe, svi drugi sistemi, a naročito imuni, postaju manje učinkoviti, što nas čini podložnijim obolijevanju. Uz to, javljaju se poteškoće i sa planiranjem i izvršavanjem obaveza, kao i sa usmjeravanjem pažnje. Jasno ti je da je ovaj sistem neophodan i koristan, ali veliki dio toga zavisi i od nas samih.
O mentalnom zdravlju – koje predstavlja stanje blagostanja u kojem shvatamo svoj potencijal, možemo se nositi sa normalnim nivoom stresa, raditi produktivno i doprinijeti zajednici – u posljednje vrijeme se govori sve više, i to je sjajno. Ovako ga definiše Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), naglašavajući da je zdravlje stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili slabosti.
Međutim, šta je sa mentalnim zdravljem djece? Da li je to nešto o čemu treba razgovarati u njihovom najranijem uzrastu ili ostaviti za kasnije kako ne bismo opteretili njihove male glave? Kako na njih mogu djelovati razne stresne situacije sada, a kako u nekoj zrelijoj životnoj fazi? Zaključićemo zajedno u nastavku.
Nešto što omogućava djeci da se razviju, postanu svjesni svoje ličnosti i pomaže im da izgrade identitet ne treba uzimati zdravo za gotovo, zar ne? U ovom slučaju, to nešto zove se mentalno zdravlje i igra ključnu ulogu u pomaganju djeci da se izbore sa izazovima koje odrastanje nosi.
Kao i odrasli, tako i djeca treba da se osjećaju voljenim, sigurnim i prihvaćenim kako bi dostigla emocionalnu zrelost i usvojila društvene vještine. Ipak, iako nam se možda ne čini tako, kao i mi, i naši najmlađi se ponekad suočavaju sa izazovima i pritiscima sa kojima nisu uvijek spremni da se nose.
Prema podacima iz izvještaja koji je UNICEF objavio prošle godine „procjenjuje se da u svijetu više od jednog adolescenta od njih sedam, u dobi 10–19 godina, živi s dijagnostikovanim mentalnim poremećajem. Skoro 46.000 adolescenata izvrši samoubistvo svake godine, što je među prvih pet uzroka smrti u ovoj starosnoj grupi“. Sigurno te zanima šta kao roditelj možeš uraditi da smanjiš ovu statistiku. Za početak – čitaj dalje.
Zadirkivanje u školi, različite situacije u porodici, ideali i uzori koji to mogu postati, naročito danas, u digitalnom svijetu, samo su neke od stvari koje mogu biti okidač. Srećom, postoji više načina koji nama roditeljima mogu pomoći u brizi o mentalnom zdravlju naše djece.
Za početak, važno je da i djeca znaju da je u redu ne biti baš uvijek u redu, a zatim da to treba i reći najbližima. Znaš ono kad nešto dugo držiš u sebi, pa kad se „nakupi“ i jednostavno eksplodiraš? E pa to ne bi trebalo da se dešava. Da se to ne bi dešavalo, važno je razgovarati i o tome i o načinima na koje možemo otkloniti sve što nas tišti.
Sjetićeš se sada sigurno i onih trenutaka kad se otvoriš i kažeš da se osjećaš loše, a dočeka te savjet koji glasi: „Nemoj da budeš loše“ ili „Samo nemoj da razmišljaš o tome“. Složićeš se – iako rečeno u najboljoj namjeri, niti ima smisla, niti kakve koristi. Slično je i sa djetetom – ako ti se požali, daj mu do znanja da je u redu osjećati se tako, a zatim zajedno, kroz razgovor, zađite u srž problema.
Za one mališane koji teže dijele svoja osjećanja, aktivnosti poput zajedničkog crtanja porodice, želja, mjesta na kojima ste se osjećali srećno i sl. mogu biti korisne. Nacrtajte svako svoj crtež na određenu temu, a zatim razgovarajte o tome. Naravno, pristup mentalnom zdravlju zavisiće od uzrasta djeteta, pa preporučujem da pogledaš UNICEF-ov vodič sa smjernicama, koji je prilagođen različitim životnim dobima djeteta (od rođenja do 18. godine).
Danas, kada za gotovo sve imamo aplikaciju u telefonu, možda ćeš poželjeti da preuzmeš neku od aplikacija za mentalno zdravlje. Znanja i tehnike koje usvojiš posredstvom njih možeš prilagoditi i podijeliti sa djetetom, a u zavisnosti od uzrasta djeteta, neke možete i zajedno koristiti.
Sa druge strane, ako želiš da razgovaraš sa nekim, tu je SOS Roditeljska linija. Psiholozi i socijalni radnici koji su prošli obuke za telefonsko savjetovanje i imaju znanja i iskustva za rad sa porodicama daće ti savjet ili pomoć, i to potpuno besplatno, povjerljivo i anonimno. Bilo da želiš da se konsultuješ o upotrebi tehnologije, vršnjačkom nasilju, problemima u školi i drugim temama koje se tiču roditeljstva, odnosa sa djecom i njihovim vaspitanjem, broj telefona 080/888-888 možeš pozvati svakog radnog dana od 9 do 17 h.
Kao što odlazimo kod stomatologa kad nas boli zub ili kod endokrinologa ako hormonski status nije onakav kakav bi trebalo da bude, tako ni u ovom slučaju ne treba bježati od pomoći, već je treba tražiti kako bi nam bila nesebično pružena. Samo onda kada mi, roditelji, to shvatimo i primijenimo, bićemo u stanju da na pravilan način znanje prenesemo svojoj djeci i pobrinemo se da izrastu u mentalno jake odrasle osobe. I ne zaboravi – nema zdravlja bez mentalnog zdravlja.
Djeca plaču da bi privukla pažnju roditelja. Da li će ona često koristiti ovo iritirajuće ponašanje zavisi od toga da li će roditelji popustiti, jer tada djeca nauče da kukanje ima
Savjeti koji će vam pomoći da vas dijete čuje već nakon što mu prvi put nešto kažete...
Portal namijenjen ženama i svima koji žele da saznaju više o ženama. Mi smo tu, ne samo za modernu i savremenu ženu, nego i za one koje se ne osjećaju tako. Tu smo za majke, domaćice, poslovne žene, mlade i one u najboljim godinama. Svakodnevno spremamo za svakoga po nešto. Hvala vam što nas pratite ;)