Ličnost i organizacija

Piše : Helena Rosandić, psihoterapeut-mr kliničke psihologije
Ličnost i organizacija

U kompanijama u kojima je zaposleno više hiljada ljudi, sektor menadžmenta angažuje psihologe koje se bave pitanjima deblokade efikasnosti, sa ciljem uspješnijeg upravljanja organizacijom. Područja rada psihologa su: emocionalne blokade, disfunkcionalna motivacija, neefikasne navike, pogrešni obrasci mišljenja, štetno ponašanje. Nadalje, za funkcionalnost jedne organizacije od značaja su: analiza potencijala (induvidualna, grupna i organizaciona), efikasna komunikacija, grupna dinamika, motivacija zaposlenih, kognitivna medijacija i rješavanje konflikata, definisanje prioriteta i upravljanje sobom, te analiza kreativnih i inovativnih resursa itd.

Zaposleni ljudi se različito ponašaju u radnoj sredini iz prostog razloga jer su različite ličnosti. Neko je sklon impulsivnom reagovanju, donosi brzoplete odluke, sklon je rizikovanju, aktivan je i preduzimljiv, dok je neko drugi prije slkon pasivnom ponašanju, bojažljiv, neodlučan, strepeći od rizika. Neko je asocijalan, teško stupa u komunikaciju, više usredsređen na poslovni zadatak, dok je neko drugi otvoren, socijalan i uspiješno se bavi procjenom drugih ljudi.

Navedene razlike između induvidua u organizaciji mogu biti veoma značajne za njihovu produktivnost na poslu. Jasno vam je da bi bila greška menadžmenta da slabo komunikativnog, po prirodi distanciranog i zatvorenog pojedinca postavi da obavlja posao terenskog prodavca, promotera, PR menadžera ili na bilo koju poziciju koja zahtijeva razvijene komunikacijske vještine. Isto tako je sigurno da bi za radno mjesto finansijera ili tehničara informacionih sistema bilo najbolje postaviti osobu koja je staložena, mirna, temeljita i ima odlične sposobnosti baratanja brojevima.

Bez sumnje je važno da razumijemo da se ponašanje ljudi u organizacijama razlikuje zato što su oni različite ličnosti i, u skladu sa tim, značajno je, koliko god je to moguće, uskladiti ličnost osobe sa poslom koji ta osoba obavlja. Jasno je da se ljudi veoma razlikuju po organizaciji ličnosti, ali ne možemo reći da je neka osobina ili tip ličnosti «bolji» ili «lošiji» od drugih. Ljudi su samo različiti. No, ipak nije svejedno kakve će osobine imati neka ličnost u organizaciji, te je neophodno uskladiti te osobine sa tipom posla koji čovjek obavlja. Iako su sve osobine ličnosti ravnopravne, nisu sve podjednako dobrodošle na svakoj poziciji u organizaciji. Slaganje ličnih osobina sa zahtjevima posla ne samo da će povećati produktivnost zaposlenog, nego će povećati i njegovo zadovoljstvo poslom. Ukoliko prisiljavate nekog da radi posao koji zahtijeva ličnost potpuno drugačiju od njegove ličnosti, taj će se osećati nezadovoljno i frustrirano, ma kako taj posao nekom sa strane izgledao atraktivan.

Kada je riječ o motivacionim faktorima koji utiču na blokadu efikasnosti, prepoznaju se nezdrava osjećanja: “osjećanje krivice unaprijed”; malodušnost, letargija, apatija, depresija (osoba definiše sebe kao nesposobnu, lijenu, bezvrijednu); bijes na sebe (zato što nisam započeo na vrijeme, zašto ne mogu da se koncentrišem, zašto ne postižem one rezultate koje bi trebalo‘); strah (kod perfekcionista od neuspjeha, kod pasivno-agresivnog poremećaja ličnosti od novih obaveza i gubljenja samostalnosti, odnosno slobodnog vremena); zavist, ljubomora (kroz poređenje sa drugima koji su uspešniji, vještiji, brži, sposobniji, izdržljiviji, uporniji).

Neke osobe su sklone da ispoljavaju strah od neuspjeha u učenju profesionalnih vještina, strah od nemogućnosti primjene naučenog, strah od pokazivanja sopstvene neefikasnosti kroz poređenje sa onima kojima učenje polazi bolje za rukom (jer su mlađi, inteligentniji, spretniji u primeni naučenog itd.)

Iracionalna uvjerenja koja se „kotrljaju“ iza navedenog disfunkcionalnog osjećanja su: „Moram da naučim ovo odmah, ili sam nesposoban, što ne bih mogao da podnesem! Moram da primjenim naučeno sa lakoćom. Moram odmah da razumijem sve što učim!“

Poslovnu efikasnost može umanjiti i bijes na sebe zbog nedovoljne koncentracije, bijes na gradivo koje se uči (zbog komplikovanosti ili zato što je dosadno), bijes na pretpostavljene (jer zahtjevaju od mene da učim tako dosadne stvari). Iracionalna uvjerenja u pozadini: „Moram bolje da se koncentrišem, zašto mi daju da učim tako dosadne (komplikovane, nepotrebne) stvari. Baš su svinje!“

Nekada poslovni zahtjevi i očekivanja mogu biti u suprotnosti sa našim ličnim, mogu se kositi sa našom ličnošću, što može biti uzrok za pojavu psiholoških tegoba. Ukoliko osjećate emocije: depresiju, bijes, nervozni ste, u strahu ste, važno je preispitati koliko emocije utiču na proces donošenja poslovnih odluka, koliko ometaju komunikacione vještine, kreativnost, te blokiraju timski rad, umanjujući motivaciju.

Helena Rosandić
Helena Rosandić
Psihoterapeut - mr kliničke psihologije

Psihološki centar ABC

+382 68 741-923

Ostale Helenine tekstove možete vidjeti ovdje http://www.zenasamja.me/specijali/helena-rosandic

O NAMA

Portal namijenjen ženama i svima koji žele da saznaju više o ženama. Mi smo tu, ne samo za modernu i savremenu ženu, nego i za one koje se ne osjećaju tako. Tu smo za majke, domaćice, poslovne žene, mlade i one u najboljim godinama. Svakodnevno spremamo za svakoga po nešto. Hvala vam što nas pratite ;)

PRATITE NAS NA

© 2011 zenasamja.me. Sva prava zadržana.