Nesumnjivo da je kamilica jedna od najranije korišćenih biljaka u liječenju ljudskog roda. Prva dokumentovana upotreba ovog cvijeta potiče još iz drevnog Egipta, a najraniji spisi u kojima se pominje nastali su na papirusu 1550. godine prije Hrista. Ovaj zapis se smatra jednim od najstarijih medicinskih zapisa u ljudskoj istoriji. Stari Egipćani su smatrali da je kamilica sveta biljka, koju im je poklonio Ra, bog Sunca, i zbog toga je poštovana više nego bilo koja druga. Korišćena je ne samo radi liječenja, već  je bila i dio rituala balsamovanja - pripreme tijela za put u zemlju mrtvih. Hemijska analiza mumije faraona Ramzesa II (1100. godina pre Hrista), potvrdila je da je jedan od sastavnih elemenata ulja za balsamovanje bilo upravo ulje kamilice. Nezavisno od medicinskih i religioznih zapisa o korišćenju, postoje zapisi koji dokazuju da je kamilica široko korišćena i u kozmetici, posebno kod bogatijih i uglednijih žena.

Drevni Grci i Rimljani bili su gotovo zaljubljeni u kamilicu. Grci su ovoj biljci i dali ime kombinujući dvije riječi: chamos i melos, što bi se prevelo kao aroma jabuke, a na to ih je inspirisao sitni cvijet čiji je miris podsjećao na miris ovog voća.

Grčki ljekar i rimski prirodnjak Plinije preporučivao je kamilicu kod glavobolje, ali i kod problema sa jetrom, bubrezima i bešikom, a njegovi sunarodnici su vjerovali i da je blagotvorna kod groznice i ženskih problema.

Cvjetno pakovanje za sjajnu kosu

Nakon propasti Rimskog carstva, anglosaksonski narodi preuzeli su primat u poštovanju ove biljke.

Lacnunga (ljekovi), drevni anglosaksonski spis, sadrži listu od devet svetih biljaka, među kojima je i kamlica. Korišćena je kod nesanice, glavobolje, problema sa kožom, reume, lošeg varenja, gihta... Vikinzi su prvi shvatili da kamilicom mogu da njeguju kosu dodatno je posvetljujući i dajući joj sjaj.

Tokom srednjeg vijeka u Evropi su je smatrali gotovo svemogućim lijekom. Nikolas Kulpeper (Nicholas Culpeper), engleski herbalista iz 17. vijeka, preporučivao je kamilicu kao efikasan lijek za stomačne probleme, groznicu, žuticu, bolove kod kamena u bubregu i kod menstrualnih problema.

Tokom ovog perioda sakupljana je i iz veoma praktičnog razloga - uklanjanja neprijatnih mirisa.

Hrišćanski monasi u to vrijeme skupljali su i bilježili stare biljne ljekovite recepture u kojima se često pominje kamilica, istovremeno ih obogaćujući receptima do kojih su sami došli. Oni su zaslužni i za nastanak varijeteta Roman chamomile - Flora pleno, koja ja imala duple cvjetove i blažu aromu.

Španci su je zvali manzanilla - mala jabuka, i dugo su je koristili da bi poboljšali ukus šerija koji je nazvan istim imenom.

Za bolji ukus piva

Specifična primjena vezuje se i za omiljeno piće muškaraca širom sveta, koji sigurno ne znaju da je prije mnogo vijekova i u pivo dodavana kamilica da bi se poboljšao njegov ukus.

Postoji više vrsta kamilice, što divljih što kultivisanih vrsta, a najpopularnije za upotrebu su rimska kamilica (Chamaemelum nobile) i divlja kamilica tj. njemačka kamilica (Chamomilla recutita), koje imaju donekle različit hemijski sastav. Tako, na primjer, etarsko ulje rimske kamilice nije azurno plave boje. Zanimljivo je da malo ko zna da rimsku kamlicu nisu kultivisali Rimljani, iako njeno ime na to ukazuje, već su je otkrili britanski botaničari kako divlja raste u blizini rimskog koloseuma. Odnijeli su je u Englesku, i nastavili da je gaje.

Terapijska upotreba ove biljke je česta i raznovrsna, ne samo u narodnoj već i u naučnoj medicini. Njena velika prednost je što nije ni otrovna ni škodljiva. Kamilica je jedno od najboljih sredstava za liječenje zapaljenja kože i sluzokože, njom  se ublažavaju tegobe kod opekotina, rana, čireva. Koristi se i za ispiranje očiju, usta, nosa i ušiju, kao i svih osjetljivih organa. Pomaže u liječenju nervnih bolesti, reumatizma, oboljenja crijeva i želuca, grčeva, upale debelog crijeva, nadutosti, kao i kod oboljenja bubrega, jetre i žuči....

Može da se koristi i u obliku tinkture - rastvora cvjetnih glavica kamilice u alkoholu i eteričnog ulja, za ispiranje usta kod upalnih procesa ili česte pojave afti. Eterično ulje ima široku primjenu u farmaciji, kozmetici i parfimeriji. Koristi se u aromaterapiji za liječenje grčeva, glavobolje, akni, ublažavanje opekotina, snižavanje temperature i liječenje depresije. Pomaže kod alergija, anemije, konjuktivitisa, upaljenih tetiva i zglobova, kao i bolova u mišićima.

S. S.

magicnobilje.com