Mnogi ljudi imaju sve i svašta u svojoj kućnoj apoteci, bilo da su u pitanju ljekovi za hronične bolesti, bilo da su u pitanju neke od tableta, praškova, kapi ili sirupa, koji su tu više “da se nađe, za svaki slučaj”. Međutim, kad je ovako pakleno toplo napolju, važno je znati kako ih čuvati, kako se lijek ne bi pretvorio u otrov.

Bilo da ljekove uzimate povremeno ili svakodnevno, ljetnje vrućine zahtijevaju poseban oprez kod doziranja i čuvanja, upozoravaju stručnjaci. Većina tableta ne podnosi temperaturu koja prelazi 25 stepeni Celzijusa, a naročito ne ako su danima izloženi tropskoj vrelini.

Prije uzimanja lijeka obavezno proučite uputstva, nuspojave, ali i uticaj ljekova na termoregulaciju organizma, a naročito kako utiče na ravnotežu tečnosti.

Kod uzimanja ljekova pri velikim vrućinama najčešće su kontraindikacije spuštanje krvnog pritiska, smanjeni ili pojačan učinak lijeka, javljanje osećaja slabosti i mučnine. Pri pojavi bilo kog neželjenog dejstva, obavezno je hlađenje tijela tuširanjem u hladnoj vodi, zamotavanjem u mokre peškire i uzimanjem dovoljnih količina tečnosti.

VAŽNA PRAVILA:

Hronični bolesnici koji uzimaju ljekove trebalo bi da izbjegavaju izlazak iz kuće u periodu između 10 i 17 sati.

Ljekove uvek čuvajte na temperaturi manjoj od 25 stepeni Celzijusovih, a najbolje u frižideru. Visoke temperature mogu smanjiti djelotvornost lijeka, a to posebno važi za antibiotike, insulin, analgetike i sedative.

Uzimate li ljekove, obavezno pijte veće količine vode i izbjegavajte alkohol, kao i napitke s puno kofeina ili šećera.

Pojavi li se vrtoglavica, jak osjećaj žeđi ili jaka glavobolja nakon uzimanja lijeka, obavezno potražite pomoć ljekara.

Mnogi ljekovi mogu imati kao nuspojavu proljeve i povraćanje, čime se povećava rizik od dehidracije.

NUSPOJAVE VRUĆINE NA ODREĐENE GRUPE LJEKOVA:

Antiholirgenici – mogu djelovati na centralnu termoregulaciju i spriječiti znojenje, ali i smanjiti kognitivne sposobnosti

Antipsihotici – mogu da smanje sistolni pritisak i spriječe znojenje, kao i da smanje kognitivne sposobnosti.

Antihistaminici – mogu smanjiti sistolni krvni pritisak i spriječiti znojenje

Antidepresivi – mogu spriječiti znojenje i smanjiti kognitivne sposobnosti

Anksiolitici – mogu spriječiti znojenje, smanjiti srčani minutni volumen i pogoršati respiratorne simptome.

Betablokatori – mogu da onemoguće širenje krvnih sudova, a time i mehanizam hlađenja organizma

Vazodilatatori - mogu značajno smanjiti krvni pritisak

Antihipertenzivi i diuretici – mogu da izazovu dehidraciju i smanje krvni pritisak

Antiepileptici – mogu da smanje kognitivne sposobnosti

telegraf.rs