Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, na planeti se svakog dana popije oko jedna i po milijarda šoljica kafe! Kada mislite da sami ispijate svoju kafu, na drugoj strani svijeta vam uvijek neko pravi društvo.
Kafica nam je možda najbolja drugarica. Svi oni koji vitlaju noću, pa tada uče, rade, druže se, znaju da je kafica nezamjenljiva drugarica. Ona je tradicionalan izbor u akciji tjeranja sna, još uvijek neprevaziđen. Sve to, naravno, u ograničenoj količini.

Smrtonosna doza kofeina iznosi 150 miligrama po jednom kilogramu tjelesne težine, što znači da čovjek od 80 kilograma može da se ubije s 12 gr kofeina ili 100 šoljica kafe, dok bi ženu od 50 kilograma ubilo 7,5 grama kofeina ili oko 60 šoljica ovog napitka. Izračunato je da je najveća bezopasna količina devet šoljica dnevno, ali kako se za četiri do šest sati uticaj kofeina izgubi, dnevna doza može biti i znatno veća.

Volter, koji je dnevno ispijao po 50 kafa, opomenut je da ne pretjeruje jer je navodno kafa otrov. On bi onda prešao na sljedeću šoljicu i rekao da u njegovom slučaju kafa djeluje vrlo sporo.
Balzak pišući svoju "Ljudsku komediju" popio je 50.000 šoljica kafe i ništa mu se nije desilo. Mađarski matematičar Pol Erdes govorio je da je matematičar mašina za pretvaranje kafe u teoreme.
Johan Sebastijan Bah je jednu svoju kantatu posvetio turskoj kafi.
Francuski diplomat Talleyrand rekao je da je “kafa dobra kada je crna kao đavo, vrela kao pakao, čista kao anđeo i slatka kao ljubav”.

Cvijet kafe nalikuje bijelom ljiljanu, sazrijeva tri mjeseca, od maja do avgusta, a tajna dobre kafe uglavnom  zavisi od toga koliko se ona pažljivo bere. Najbolje je ručno, jer se tako manje oštećuje. Pritom, najbitniji su miris i ukus, a ne veličina zrna. Jer, kad se samelje, kafa je kafa, nezavisno od veličine zrna. Miris i ukus kafe zavise od područja na kom je uzgojena, jer svako podneblje nosi svoj miris. U nekim područjima, poput Rija, čak se nazire ukus blata, pa i okeana.

Već je nekoliko stoljeća kafa omiljen i uobičajen napitak u svijetu. Popijemo je ujutro, poslije ručka, na kaficu idemo s prijateljima, kafica nam predstavlja vid društvenog života, često se međusobno pozivamo na kafu, pa makar pri tom mislili i na neki drugi oblik konzumacije jela ili pića.

U zadnje vrijeme se govori o tome ima li kafa štetno djelovanje, pa eto da znate i nema baš, npr. kafa poslije ručka uopšte nije nezdrava, naprotiv, odličan je saveznik u borbi sa viškom kilograma. Naime, ona ubrzava metabolizam i tako navodi organizam da troši kalorije, pa čak i kad je i u stanju mirovanja. Visok sadržaj kofeina u kafi pomaže oksidaciju masnoća i one se brže razgrađuju.

Znamo da je njen osnovni sastojak kofein, on nam pomaže svojom stimulacijom nervnog sistema povećavajući budnost, pažnju, podiže raspoloženje. Šoljica kafe ima 100-150 mg kofeina, pa koliko god govorili da je štetna, u umjerenim količinama nam neće smetati. Naravno, pretjerivanje sa kafom nije dobro – najčešći problemi koji se javljaju su nesanica, uznemirenost, lupanje srca i bol u želucu. Dakle, nećemo pretjerivati ma koliko nam je drago ispijanje kafe.

Tekst preuzet iz časopisa Montenegro Family