Svako od nas ima jedinstven sistem bakterija – mikrobiom. To revolucionarno otkriće nam je automatski pokazalo činjenicu da poremećaji tog ekosistema ( u crevima najviše ) mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih reperkusija. Ovo je prvo ustanovljeno kod zapaljenskih procesa crijeva. Zatim se postavilo pitanje da li možemo da popravimo poremećenu ravnotežu crijeva. Poremećujemo je na razne načine – najčešće antibioticima, zatim pogrešnom ishranom i prisustvom pesticida u hrani. Tako je nastao koncept probiotika. Probiotici su praktično crijevne bakterije koje su određenim genetskim manipulacijama dovedene u stanje da su nešto otpornije nego naše crijevne bakterija kao i da se duže zadržavaju u crevima u odnosu na naše crijevne bakterije. Postignuto je da mogu da prežive želudačnu i žučnu kiselinu i da ne smiju biti neotporne na antibiotike. Postoje i gljivice koje vrše istu ulogu.

Efekat probiotika

Probiotici djeluju sporo, na duge staze. Da bi se postigao neki efekat terapiju je  potrebno uzimati 3 do 6 mjeseci. Potrebno ih je uzimati sa prebioticima, koji su u suštini vlakna povrća, a predstavljaju hranu za probiotike. Prema tome, ako pijete jedno, bilo bi dobro da uzimate i drugo. Njihovim nadopunjavanjem se stvara buterna kiselina, koja se transportuje do mozga, govori vam o osjećaju sitosti i zadovoljstva hranom, te odavde zaključujemo da se probiotici koriste u liječenju gojaznosti. Primjena je široka, nije im jedina namjena u sprječavanju dijareje. Pokazalo se da je gljivica kandida uporan protivnik naše crijevne flore, a kod žena i vaginalne flore. Ova gljivica prirodno živi u nama, ali kad uzmemo antibiotik njena količina se nekontrolisano uveća. Tako izazove infekciju jer antibiotic uništi njene prirodne neprijatelje, a nama pozitivne mikroorganizme. To je prilično nezgodno. Efekat kandide može da suzbije specijalizovana probiotska gljivica – bulardi. Ovi preparati su jedini način da, na prirodan način, stimulišemo imuni odgovor, da upotpunimo našu crijevnu floru pozitivnim mikrobima, a da nemamo nikakav neželjeni efekat, kakav bismo imali zbog nekih drugih farmakoterapija. Oni imitiraju naš prirodni mehanizam, kakav bi nas štitio od određenih bolesti. U budućnosti će biti moguće da se pacijenti liječe baš onim dobrim bakterijama koje njima nedostaju, tako što će moći da im se odredi šta im tačno nedostaje i, na osnovu toga, namijeni tačan probiotik.

Najbolji prirodni probiotici

Pored kapsula, putem kojih unosite ove dragocjene mikroorganizme, konkretnom ishranom možete da stimulišete veći razvoj tih malih boraca. Tako dolazimo do čuvenog kiselog kupusa, koji se vijekovima koristi na ovim podnebljima. Zatim, tu su kiseli krastavci ili kornišoni. Nezaobilazan jogurt je pun pozitivnih bakterija. Kefir je sličan jogurtu, ali malo oporijeg ukusa. Neke vrste sireva (poput švapskog, čedra, gaude) imaju na svojim etiketama navedene pozitivne bakterije. Kombuha je fermentisano piće koje se pravi od zaslađenog čaja i kulture bakterija i gljive. Ovaj eliksir mladosti je manje poznat, a zbog svog kiselkastog ukusa ne baš privlačan, ali je izuzetno dobar  u rješavanju disbalansa crijevne flore i kandide.