
Svi znamo koliko su vitamini neophodni za zdravlje našeg organizma. Međutim, život u modernom svijetu je ispunjen stresom i umorom, konstantnom brigom, haotičnim životnim rasporedom, nedostatkom sna i odmora, pa je briga o unosu vitamina vrlo često zapostavljena.
Vitamini se nalaze u hrani koju jedemo, pa tako postoje raznorazni ukusni izvori vitamina.
Kako uslijed nedostatka vremena često posežemo za „nezdravom“ hranom i brzim i lakim rješenjima, svakodnevni unos neophodnih vitamina umije da izostane. I tu postoji rješenje, a to su vitaminske tablete. Onima koji žele da unose potrebne vitamine na „klasičniji“ način ovaj tekst može biti od pomoći.
Vitamin A prvenstveno je važan za jačanje imuniteta, reproduktivno zdravlje i vid. Naime, vitamini iz grupe A pomažu mrežnjači, rožnjači i membrani oka da funkcioniše pravilno i bez problema. Najveća koncentracija vitamina A nalazi se u slatkom krompiru. Samo jedan slatki krompir srednje veličine ima 561% više od od poželjne količine vitamina A koju bi trebalo dnevno da unesemo u organizam. Vitamina A ima i u šargarepi, bundevi, spanaću, goveđoj jetri, ribi, mleku i jajima.
Važan antioksidans, vitamin C, ključni je sastojak u nekoliko tjelesnih procesa, između ostalog u metabolizmu proteina i sintezi neurotransmitera.
Voćni izvori vitamina C su pomorandža, kivi, papaja i dinja. Što se povrća tiče, vitamina C ima prvenstveno u brokoliju i prokelju.
Vitamin B1 poznat je i kao tiamin. On pomaže tijelu da ugljjene hidrate pretvori u energiju. Pored toga, pozitivno utiče na rad mozga i nervnog sistema. Izvori tiamina su suvi kvasac, soja i pinjol.
Riboflavin, poznat i kao vitamin B2 je antioksidans koji tijelu pomažu u borbi protiv bolesti, stvara energiju i proizvodi crvena krvna zrnca. Goveđa jetra je najbogatiji izvor vitamina B2. Oni koji i nisu baš ljubitelji ukusa goveđe džigerice, vitamin B2 mogu unijeti u tijelo preko obogaćenih žitarica.
Transformisanje hrane u energiju je jedan od zadataka koje obavlja i vitamin B3, poznat i kao nijacin. Potpomaže rad digestivnog sistema, pozitivno utiče na kožu, ali i na nervni sistem. Suvi kvasac je vrhunski izvor vitamina B3. Ukusniji izvor ovog vitamina je kikiriki, pa možete slobodno uživati u puteru od kikirikija. Posebno bogate vitaminom B3 su goveđa i pileća džigerica.
Vitamin B6 je značajan za bolji i brži metabolizam, učestvuje u izgradnji hemoglobina, stabilizuje nivo šećera u krvi i stvara antitijela koja se bori protiv bolesti, dakle jača i imunitet. Vitamina B6 takođe ima u goveđoj jetri, ali i u ribi, piletini i bananama. Smatra se da su najveći izvor vitamina B6 leblebije, što će verovatno najviše obradovati vegeterijance i vegane.
Vitamin B12 je od vitalnog značaja za funkcionisanje nervnog sistema, za pravilno i normalno formiranje DNK i crvenih krvnih zrnca. Pomaže u borbi protiv anemije, ali i hroničnog umora i slabosti. Školjke, pastrmka, losos, tunjevina, kao i određene žitarice bogat su izvor ovog vitamina, s tim što su školjke ubjedljivo na prvom mjestu, kao najveći izvor vitamina B12.
Vitamin D naše tijelo stvara samo od sebe kada je izloženo Suncu. Vrlo je bitan za rast i razvoj kostiju, ali i uopšteno za ćelije, za imunitet. Takođe, može da pomogne i kod upalnih procesa. Masnije ribe, poput sabljarke, lososa i skuše su veliki izvor vitamina D, a tu je i riblje ulje. Mliječni proizvodi takođe imaju vitamin D.
Vitamin E štiti ćelije od štetnih molekula poznatih kao slobodni radikali. Dakle, bitan je za imunitet kao i za zdravo funkcionisanje krvnih sudova. Badem, sjeme suncokreta, lješnici, kikiriki – to su ukusni izvori vitamina E.
Jeda od ključnih sastojaka u koagulaciji je vitamin K. Bez ovog vitamina, naše tijelo ne bi moglo da zaustavi krvarenje kad se posječemo i povrijedimo. Zeleno, lisnato povrće je najbolji izvor ovog vitamina. Kelj je na prvom mjestu, a prate ga spanać, repa i senf.
minutzamene.com
Veoma je korisna za povećanje imuniteta, a i dobar je diuretik. Kao i svo lisnato povrće, ni blitva nema veliku energetsku vrijednost (100 grama jestivog dijela blitve sadrži samo
Velika zabluda koja je masovno rasprostranjena medju ljudima je da poslije treninga ne treba da se jede. To je sasvim pogrešno. Najbolje je da jedete što prije po završetku vježban
Portal namijenjen ženama i svima koji žele da saznaju više o ženama. Mi smo tu, ne samo za modernu i savremenu ženu, nego i za one koje se ne osjećaju tako. Tu smo za majke, domaćice, poslovne žene, mlade i one u najboljim godinama. Svakodnevno spremamo za svakoga po nešto. Hvala vam što nas pratite ;)