Shizofrenija je bolest koja se može liječiti

Piše : Helena Rosandić, psihoterapeut-dr psiholoških nauka

Psihičke bolesti, narošito shizofrenija predstavljaju poremećaje koji sa sobom povlače brojne predrasude. Upoznavanje i informisanje o ovom poremećaju veoma je važno kako za pacijente, tako i za njihove porodice i šire okruženje.

Shizofrenija je bolest koja se može liječiti

Učestala predrasuda koja je povezana sa ovim poremećajem je da su shizofreni pacijenti opasni po okolinu. Ono što je tačno je da samo neznatan procenat shizofrenih pacijenata može da se ponaša agresivno, najčešće samo jedno kraće vrijeme, u akutnoj fazi bolesti.

Iako još ne poznajemo tačne uzroke razvoja shizofrenije, ipak znamo da liječenje, pomoć i podrška oboljelom mogu pomoći da radi, živi sa porodicom, i funkcioniše u najvećem broju životnih uloga.

Značaj ranog prepoznavanja psihoza kod stručnjaka sve više predstavlja predmet interesovanja, opravdano smatrajući da se upoznavanjem ranih psihotičnih manifestacija može preventivno djelovati na razvoj dalje simptomatologije. Ukoliko psihotična stanja nisu adekvatno tretirana doprinose redukciji ličnosti i njenom globalno funkcionisanju.

Psihotične manifestacije po pravilu se javljaju u adolescentnom i mladalačkom dobu i stručnjaci koji rade sa ovom populacijom u prilici su da se u prvoj liniji intervencije susretnu sa ovom fenomenologijom.

Susrećući se sa prvim psihotičnim ispoljavanjima na adolescentnom uzrastu, ljekari se ujedno i suočavaju sa dilemom i rizikom razlikovanja psihotičnosti kao kvaliteta propratnih manifestacija različitih adolescentnih poremećaja i psihoze kao psihijatrijskog entiteta koja može biti maskirana i proglašena naglašenom razvojnom specifičnošću uzrasnog doba ili nekog drugog mentalnog poremećaja.

Prema iskustvu, breme profesionalne odgovornosti je najteže u ovakvim situcijama. Pogrešne dijgnostičke procjene mogu sa sobom donijeti dalekosežne posljedice po mladu induviduu. Neprepoznavanje psihoze na vrijeme ima negativne posljedice po tok i ishod poremećaja, dok sa druge strane prerano zaključiti da mlada osoba boluje od shizofrenije, a da to nije tačno, povlači sa sobom neadekvatno farmakološko liječenje ljekovima koji imaju snažne neurofiziološke, biohemijske i metaboličke efekte, nepovoljne za pacijenta.

Sve navedeno nas jasno upućuje da je jedan od krucijalnih zadataka stručnjaka pažljiva diferencijalna dijagnostika i rana intervencija.

U ranoj detekciji i liječenju psihoza podrška i pomoć od strane roditelja je od suštinskog značaja. Nisu rijetki slučajevi da adolescentni ili mladi pacijent odbija dolazak u ustanovu i tada se roditelj prvi obraća za pomoć timu. Roditelj je taj koji pruža relevantne podatke o razvoju i početku bolesti.

Uspostavljena veza roditelj-psiholog, psihoterapeut (stručnjak) je bitna zbog posredovanja između mlade osobe i stručnog tima. Zadaci ove komunikacije su prije svega potrebni sa ciljem boljeg razumijevanja i adekvatnijeg reagovanja u odnosu na psihotične manifestacije, čime se olakšavaju strahovi i uznemirenost članova porodice. Stručnjak je taj koji radi na korekciji pogrešnih roditeljskih predstava o dijetetu, poremećaju koji manifestuje, kao i nerealnim očekivanjima, uz jasno određivanje domena odgovornosti. Krajnji cilj je uspostavljnje atmosfere konstruktivne saradnje između svih učesnika  terapijskog rada i roditelja.

Rana dijagnostika i intervencija predstavljaju optimistične tretmane koji se koriste u tretiranju poremećaja shizofrenije i sličnih oboljenja. Ono što one zahtijevaju je ozbiljan rad i uključenost kako tima stručnjaka, tako i porodice. Psihotična manifestacija u adolescenciji da bi dala pozitivan rezultat neophodno je da uključi redovan i kontinuiran rad sa pacijentom, što je imperativ. Vremenski okvir ovog praćenja proteže se od minimum 24 mijeseca do 5 godina, a intenzitet se prilagođava stanju i potrebama terapijskog tretmana.

Upamtite:

  • Shizofrenija je poremećaj koji se može liječiti;
  • Uspjeh tretmana povećava rana dijagnoza i intervencija;
  • Strpljenje je neophodno, iz razloga jer je nekada potrebno i nekoliko promjena ljekova da bi se pronašao pravi lijek za osobu;
  • Uzimanje antipsihotičnih ljekova, psihoterapijska podrška i edukacija smanjuju rizik za ponovno javljanje bolesti.
Helena Rosandić
Helena Rosandić
Psihoterapeut - dr psiholoških nauka

Psihološki centar ABC

+382 68 741-923

Ostale Helenine tekstove možete vidjeti ovdje http://www.zenasamja.me/specijali/helena-rosandic

Slični članci

IZDVAJAMO IZ GALERIJA

SAVJET
DANA

Presoljeno pečenje...

RECEPT
DANA

Trouglovi sa čokoladom i bananama

  • Najčitanije

  • Zanimljivo

  • Najviše lajkova

PRATITE NAS NA

KALKULATORI

O NAMA

Portal namijenjen ženama i svima koji žele da saznaju više o ženama. Mi smo tu, ne samo za modernu i savremenu ženu, nego i za one koje se ne osjećaju tako. Tu smo za majke, domaćice, poslovne žene, mlade i one u najboljim godinama. Svakodnevno spremamo za svakoga po nešto. Hvala vam što nas pratite ;)

PRATITE NAS NA

© 2011 zenasamja.me. Sva prava zadržana.