Poznati britanski onkolog Dejvid Ejgus daje praktične savjete o tome kako da produžite život i sačuvate mladost, piše Nikola Perilli dopisnik Italijanskog časopisa La Republica.

Britanski onkolog Dejvid Ejgus govori razumljivo, jednostavnim riječima objašnjava rezultate svojih istraživanja u borbi protiv raka. Njihovom primjenom u svakodnevnom životu može da se izvuče velika korist. Zaključke svojih istraživanja je sažeo u 14 jednostavnih savjeta. Možda vrijedi da ih poslušamo.

1. Smijte se. Osmjeh poboljšava raspoloženje. Dovodi do oslobađanja endorfina i serotonina - hormona koji snižavaju nivo stresa koji utiče na pojavu mnogih bolesti.

2. Sačuvajte pravilno držanje tijela. Hodajte pravilno da bi izbjegli artritis, probleme sa cirkulacijom krvi, glavobolju, bol u mišićima i otežano disanje (kratak dah). U principu pravilno držnje doprinosi boljem funkcionisanju organizma i sprječava pojavu ozbiljnih bolesti.

3. Ne nosite visoke potpetice. One podstiču zapaljenjske procese koji utiču na pojavu degenerativnih procesa i dovode do srčanih bolesti, Alchajmerove bolesti, dijabetesa, raka, autoimunih bolesti i ubrzanog starenja. Zbog toga je bolje da nosite patike.

4. Budite se šoljom kafe. Prekomjerno pijenje kafe šteti, ali kafa i čaj mogu da budu saveznici zdravlja ako se piju jednom dnevno nakon buđenja. Nedavne studije su pokazale da niske doze kofeina imaju pozitivan efekat na cijeli organizam i u tom smislu mogu da smanje rizik od raka.

5. Skinite svu odjeću bar na nekoliko minuta dnevno. Stanite nagi pred ogledalom i gledajte sebe sa divljenjem sa svih strana. To poboljšava samopouzdanje i sprječava stvaranje tumora. Iznenađeni ste? Pažljivo posmatranje svog tijela omogućava vam da na vrijeme uočite promjene na koži, kosi, noktima u usnoj duplji čijim liječenjem može da se sprječi pojava opasnih tumora. Ljekar savetuje da ne propustite ni jedan centimetar svoga tijela.

6. Pijte vino. Baš kao i kafa, vino u malim dozama može da bude lijek za sve. Čaša crvenog vina dnevno smanjuje rizik od srčanih i drugih poremećaja.

7. Držite se podalje od skenera. Oni se koriste za sprječavanje terorističkih napada i rješavanje problema bezbednosti. Sa naučne tačke gledišta nije dokazano da su skeneri koji se koriste na aerodromima bezopasni za ljudsko zdravlje.

8. Jedite redovno. To može da bude dosadno, ali rutina je važna za zdravlje. Treba da jedete uvijek u isto vrijeme i da ne preskačete obroke. Lišite li se ručka ili večere nećete samo pojačati glad, već ćete povećati lučenje kortizola - hormona stresa koji se povezuje sa pojavom brojnih bolesti.

9. Vakcinišite se protiv gripa, da bi se osjećali bolje i smanjili rizik od teških zapaljenja, koja mogu da dovedu do karastrofalnih posljedica: gojaznosti, srčanog napada, infarkta, šloga, raka. Suprotno nekim vjerovanjima, Ejgus smatra da vakcina nema neželjena dejstva.

10. Napravite djecu. Naučna istraživanja pokazuju da ljudi koji imaju djecu žive duže, jer djeca, unuci i praunuci pozitivno utiču na raspoloženje, daju životu smisao i stvaraju uslove za produženje života.

11. Popijte jedan Aspirin dnevno. Ejgas kaze: Ne zloupotrebljavajte ljekove. Izuzetak je Aspirin. Acetilsalicilna kiselina nije korisna samo za srce. Zbog svog jakog antiinflamatornog dejstva odlaže pojavu niza patoloških procesa. Nedavne studije su pokazale da niska doza Aspirina (75mg dnevno) može da smanji rizik od malignih bolesti pluća, crijeva i prostate za 46%.

12. Izbjegavajte sjedenje. Poznato je da je sjedelački način života štetan. Postoji direktna veza između vremena koje provodimo sjedeći i učestalosti bolesti kao što su gojaznost, dijabetes, kardiovaskularne bolesti i prerana smrt. Manje od dva sata vježbanja dnevno može da kompenzuje 22 sata sjedenja i ležanja. Djeluje i samo stajanje.

13. Zamrzavajte voće. Umjesto da jedete voće van sezone kada je izgubilo veći dio hranljive vrijednosti bolje je da ga kupite u sezoni i zamrznete. Ovo pravilo važi i za povrće.

14. Izbjegavajte vitaminske suplemente. Nedavna naučna istraživanja su pokazala direktnu vezu između uzimanja vitaminskih dodataka i povećanja opasnosti od ozbiljnih bolesti kao što je rak. Tijelo proizvodi slobodne radikale, čiji je zadatak da uništava "loše" ćelije. Ako prekinete taj mehanizam postajemo ranjiviji.

porodicnilekar.net