Koliko su ugljeni hidrati dobri za vaše zdravlje? Hoćete li se udebljati od jedenja u toku noći? Možete li se sami izliječiti od depresije? To su samo neka od pitanja na koja je tim predvođen doktorom Ozom dao više nego stručan odgovor.
Neke od informacija o zdravlju prenose se s koljena na koljeno i uzimaju se 'zdravo za gotovo'. Tako nastaju svojevrsni mitovi o zdravlju u čiju tačnost ustvari nitko nije siguran. Tim doktora predvođen Doktorom Ozom odlučio je donijeti pravu istinu o nekim od najučestalijih pretpostavki o našem zdravlju.

MIT: Mišićna masa je teža od masnog tkiva

ČINJENICA: Nema pretjerane mudrosti u činjenici da jedan kilogram mišićne mase zapravo teži isto kao kilogram sala. Ipak, masno tkivo je glomaznije od mišićnog i zato zauzima više prostora u tijelu što znači da jedan kilogram sala ima veći volumen od jednog kilograma mišićnog tkiva. Iz tog će se razloga žena od 60 kg, koja ima 25% masnog tkiva, činiti mršavijom od žene iste mase koja ima 45 % masnog tkiva. Mišićna masa zahtijeva i više kalorija od masnog tkiva pa će tijelu s 25% masnog tkiva biti potrebno više kalorija od onoga s 45% sala. Kao rezultat, mršavija žena ustvari dnevno može unositi više kalorija kako bi održavala svoju normalnu težinu za razliku od deblje žene.

MIT: Ugljeni hidrati su loši za vaše zdravlje

ČINJENICA: Ugljeni hidrati su glavni izvor energije koja je potrebna za održavanje vitalnih funkcija tijela i bez kojih bi teško obavljali svakodnevne aktivnosti. U najjednostavnijem obliku, ugljeni hidrati se razrađuju u glukozu ili šećer koji naše ćelije snabdijeva energijom. Međutim, nisu svi ugljikohidrati jednaki. Postoji velika razlika između rafinisanih ugljenih hidrata kao što su poslastice, keks ili tijesto od bijelog brašna i onih koji nisu prerađeni poput integralnih žitarica, voća i povrća.

Integralne žitarice sadrže vitamine i minerale, a bogate su i vlaknima koji pomažu u odražavanju optimalnog nivoa dobrog holesterola, zdravlja metabolizma i u stabilizovanju nivoa šećera. Takođe daju osjećaj sitosti što može spriječiti prejedanje. Dobri ugljeni hidrati su: zobena kaša, divlja riža, heljda, kukuruz, quinoa i ječam, kao i hljeb, tjestenina, pahuljice i krekeri od integralnih žitarica.

MIT: Od jedenja po noći ćete se udebljati

ČINJENICA: Konzumiranje hrane u kasnijem dijelu dana ne ostavlja mnogo vremena za potrošnju kalorija, a upravo se nutricionisti žele koncentrisati na broj kalorija koji se dnevno unese u organizam. Ako u organizam unesete 35000 kalorija nedjeljno više nego što možete potrošiti, ugojićete se oko pola kilograma, a u stvari ta količina kalorija neće imati nekog značaja ako se unese tokom dana.

MIT: Smrznuto voće i povrće ne može konkurisati svježem

ČINJENICA: U stvari, zavisi od sezone i dostupnosti određene namirnice. Ako na primjer u sred zime poželite da kupite jagode, morate biti svjesni da je za to voće bilo potrebno zaista puno vremena da dođe do polica što znači da je prilikom transporta izgubilo i dosta nutritivnih vrijednosti. U tom slučaju, smrznuto voće je mnogo bolji izbor.

MIT: Konzumiranjem jaja "skače" holesterol

ČINJENICA: Ljudi koji imaju srčanih problema ne bi smjeli unositi više od 200 miligrama holesterola dnevno (jedno jaje ima oko 185 miligrama). Međutim, ako je vaš nivo holesterola normalan, jaja mogu biti učestali sastojak dnevnog menija. Jaja nisu direktno povezana s nastajanjem lošeg holesterola u krvi. Prije su to određene zasićene masti koje se mogu pronaći u pečenoj i prženoj hrani, crvenom mesu ili slanini).

MIT: Ljudi misle da mogu sami da se izliječe od depresije

ČINJENICA: Depresija je bolest čiji su simptomi loše raspoloženje u trajanju od najmanje dvije nedjelje ili više, gubitak apetita, poremećaj sna ili osjećaja bezvrijednosti.

Nažalost, ljudi još uvijek misle da takvo stanje mogu jednostavno preboljeti, 'trgnuti se' ili odmahnuti rukom.

Istraživanja pokazuju da se u nedostatku pravilnog ljekarskog tretmana simptomi mogu pogoršati, zato je najbolje mjesto za početak terapije, obraćanje svome doktoru opšte prakse koji potom osobi može preporučiti stručnije liječenje. Nekim ljudima pomaže vjersko obraćanje ili razmjenjivanje iskustva s nekim ko ima istu istoriju bolesti.

MIT: Led je bolji u tretiranju bola od toplote

ČINJENICA: Iako postoji mnogo pretpostavki o tretiranju bola sa hladnim ili toplim, činjenica je da ne postoji strogo određeno pravilo. Toplota podiže temperaturu tijela prilikom čega se mišići opuštaju, a vene se proširuju zbog čega u bolna područja pristiže više kisika. Obzirom da se osnažuje krvotok, toplija tkiva mogu da oteknu. S druge strane, hladnoća smanjuje temperaturu tkiva zbog čega tretirani dijelovi postaju neosjetljivi, a vene se skupljaju što smanjuje oticanje. Ako niste sigurni koju vrstu obloge upotrijebiti, najbolje bi bilo da se konsultujete sa ljekarom.

dnevno.hr