Smijeh uzrokuje mnoge fiziološke promjene u našem organizmu. Uslijed jakog i dugotrajnog smijanja više od tri stotine različitih mišića dijafragme, lica, stomaka, leđa, nogu i ruku postaje aktivno, očne zjenice se šire, a vrhovi prstiju postaju vlažni. Disanje postaje duboko i brže i dostiže brzinu i do 100 km na čas. Podiže se i frekvencija srca, koja može dostići i 120 otkucaja u minutu. Zahvaljujući tome, aktiviraju se odbrambene snage organizma, podstiče se izmjena tvari i snabdjevenost srca i pluća krvlju, te snižava krvni pritisak i nivo šećera u krvi. Pored toga, smijeh razgrađuje hormone stresa adrenalin i kortizol, pa na taj način opušta čitav organizam.

Uvažavajući pozitivne posljedice smijeha, više je nego očigledno da je on pdsticajan i zdrav za ljudski organizam u cjelini. Međutim, iako je pozitivne učinke smijeha opisivao još Charles Darwin, naučna istraživanja započela su tek 60-ih godina prošlog vijeka kada je i nastala gelotologija, nauka o uticaju smijeha na ljudsko tijelo.

Smijeh podstiče zdravlje

Smijeh dokazano jača imuni sustem ljudskog organizma, podstičući stvaranje i koncentraciju ćelija koje uništavaju tumorske ćelije i bakterije, viruse i ostale mikroorganizme, uzročnike mnogih bolesti. Pogoduje i funkcionisanju srca i krvotoka, redukuje hormone stresa, adrenalin i kortizol, podstiče cirkulaciju i snabdjevenost kiseonikom, te tako smanjuje holesterol u krvi, začepljenost arterija, pojavu krvnih ugrušaka i visoki krvni pritisak, a time i opasnost od infarkta.

Smijeh povećava i kapacitet pluća i njihovu snabdjevenost krvlju bogatom kiseonikom, a pogoduje i izmjeni gasova prilikom disanja. S obzirom da se usljed smijanja luče i hormoni sreće, endorfini, koji između ostalog ublažavaju bolove, smijanje je i prirodni analgetik. Naučna istraživanja dokazuju da terapije smijehom ublažavaju ili čak i uklanjanju bol kod artritisa, grčeva u mišićima, spondiloze te usljed glavobolje i migrene.

Kako smijanje snabdijeva krvlju i opušta mišiće, smanjuje nivo hormona stresa i podstiče lučenje hormona sreće, ono je i najprirodniji i najučinkovitiji lijek protiv za zdravlje pogubnog stresa. Osim toga, kako smijeh ljudima daje snagu, ohrabruje ih i čini optimističnima, on dokazano podstiče i ubrzava proces ozdravljenja. Naučna istraživanja pokazuju da bolnice u kojima klovnovi nasmijavaju bolesnu djecu i, na primjer, pacijente koji boluju od Alzheimerove bolesti, imaju bolje rezultate u liječenju.

Smijeh jača psihu

Smijeh ne prija samo tijelu, nego i našoj psihi. Hormoni sreće serotonin, endorfin, dopamin i noradrenalin, koji se luče usljed smijeha, djeluju direktno na ljudski mozak stvarajući osjećaj zadovoljstva i prijatnosti. Osim što podstiče dobro raspoloženje, smijeh je djelotvorni odbrambeni mehanizam koji pomaže ljudima u kriznim životnim situacijama, dajući im snagu da ih uspješno prebrode i pružajući vjeru u budućnost. Oslobađa ili na podnošljiv nivo svodi psihički bol koji nastaje kao posljedica različitih kompleksa (na primjer, zbog fizičkog izgleda, osjećaja manje vrijednosti i sl.).

Terapija smijehom pomaže u ublažavanju psihičkih oboljenja kao što su depresija, anksioznost, živčani slom ili nesanica, te smanjuje različite emocionalne i psihičke poremećaje. Teško oboljelim osobama smijeh pomaže da se suoče, prihvate i nose sa svojom bolešću, a kod ostalih bolesnika olakšava liječenje i ozdravljenje.

Smijeh je i najzdraviji ventil kojim se čovjek oslobađa negativnih osjećaja kao što su strah, ljutnja, agresivnost ili trema. Omogućava objektivnije sagledavanje stvarnosti, oslobađa od okova obrazaca u razmišljanju, pa tako podstiče pažnju, koncentraciju i kreativnost. Ako se tome doda i činjenica da pozitivno utiče i na samopouzdanje i samokritičnost, ne čudi da mnogi menadžeri unose humor u radno okruženje kako bi osigurali pozitivno okruženje i povećali produktivnost.

Coolinarika.com