Psihičke funkcije sedmogodišnjaka

Pažnja

Od svega što djeca vide, čuju i osjete, u njihovu svijest ulazi samo ono na šta paze. Pažnja je bitna funkcija intelektualne razvijenosti. Kod sedmogodišnjaka pažnja još uvijek nije svjesno kontrolisana. To utiče na metode rada u školi. Zato nastava mora biti privlačna. U ovom periodu pažnja djeteta traje svega desetak minuta, stoga se i izmjenjuju aktivnosti tokom jednog školskog časa nekoliko puta. Takav mora biti i rad kod kuće. Kako bi se postupno produžavalo vrijeme koncentracije pažnje, poželjno bi bilo igrati se s djecom igara u kojima se traži usmjerenost pažnje i igrati se s jednom igračkom duže vrijeme. Primjer takve aktivnosti je slaganje slagalica.

Percepcija

Na početku školovanja djeca mogu imati poteškoća prilikom prvog čitanja i pisanja slova i brojeva. Mladja djeca ih drugačije percipiraju od odraslih. Štampana, latinična slova p, b, d mogu se doživljavati kao isti znak. Slično je sa n i u, kao i sa brojevima 6 i 9, sa A i V. To najbolje može uočiti na dječijem crtežu. Na primjer, ako dijete nacrta kuću može dominirati veliki dimnjak, a kod crteža čovjeka velika dugmad, dok se bitni dijelovi lica jedva naziru.

Mišljenje

Za uspješan početak školovanja važne su misaone funkcije djeteta. Za ovaj uzrast djece karakteristično je mišljenje koje se zasniva na iskustvu. A iskustva su u ovom periodu jako različita. Djeca nisu u stanju generalizovati jer je dijete centar svijeta jedne porodice. Neke pojave su mu se tako i objašnjavale. Na primjer, pčela je skupila med za njega. Koka je snijela jaje da ga dijete pojede. Polaskom u školu, dijete ulazi u svijet gdje je to činjeno i za druge.

Pamćenje

Razvijeno je kratkoročno pamćenje, a ono je povezano sa brzim zaboravljanjem. Poboljšava se ponavljanjem pjesmica.

Motivacija

Dijete je motivisano jedino željom za priznanjem odraslih. Na tu činjenicu treba stalno paziti te mu omogućiti mnogo pozitivnih emocija. Ako je ta spoljna motivacija postignuta, onda imamo već dva mehanizma učenja razvijena: identifikaciju i imitaciju.

Najčešće brige roditelja u vezi sa polaskom djeteta u školu

• Na početku školovanja, ili prije, može se pojaviti noćno mokrenje, jer djetetov emocionalni život postaje buran. Ako se to dogodi, ne raspravljajte o mokrenju pred djetetom, a na to upozorite ostale ukućane. Vodite računa da se dijete zbog toga ne osjeća nesigurno. Ne odvikavajte ga silom od noćnog mokrenja. Ne uskraćujte mu tečnost. Neka spava u čistom krevetu, a ne u krevetu obloženom najlonom – takav je krevet pripremljen za mokrenje. Imajte na umu da nesuglasice i prepirke u porodici mogu kod djece izazvati nervozne reakcije.
• Prvih dana polaska u školu dogadja se da se dijete počne uvlačiti noću roditeljima u krevet. Život mu je postao drugačiji, a ono to osjeća i u snu. Zato se kod vas osjeća sigurnim. Ne izbacujte ga iz topline vašeg kreveta usred noći.
• Flašica s cuclom je nešto što će neki roditelji zadržati i do polaska u školu, jer je to jedini način da im dijete popije mlijeko. Obavezno bi taj problem trebalo riješiti prije polaska u školu, jer osim problema sa zubima, mogu se javiti i psihološke posljedice za dijete.
• Dijete ne mora da zna da čita i piše prije škole. To će naučiti u školi. Medjutim, neka će djeca spontano započeti procese čitanja i pisanja prije škole, pa ukoliko ih to zanima, bilo bi pogrešno uskraćivati im to učenje.
• Neka djeca se boje polaska u školu i mogu osjećati nervozu. Mnogo je novih stvari odjednom. Saznajte čega se boji. Razgovarajte. I vi ste nekad osjećeli i prevladali taj strah.
• Ako dijete ima problema s govorom potrebno je posjetiti logopeda. Čak 20 – 40% poteškoća u učenju čitanja i pisanja vezano je uz probleme govora koji se mogu relativno lako otkloniti.

Fizička zrelost

Fizičku zrelost procjenjuje ljekar pedijatar koji na osnovu parametara rasta i razvoja odredjuje stepen razvijenosti u odnosu na starosnu dob (mjerenje visine, težine, odredjivanje indeksa tjelesne mase, pojava trajnih zuba, mišićna snaga…). Fizička zrelost je važna s obzirom na svakodnevne napore školskog života kao što su pješačenje do škole i kuće i višečasovno sjedenje u klupi. Na sistematskom pregledu obavezno se provjerava razvijenost vida i sluha.

Emocionalna i socijalna zrelost

Emocionalna zrelost pretpostavlja da su djetetove emocionalne reakcije primjerene situaciji, te da je razvilo odgovarajuću emocionalnu kontrolu. Socijalna zrelost uključuje vještine komunikacije s vršnjacima te sposobnost odvajanja od roditelja.

Najbolja priprema za školu je igra

Sljedeće igre su odlična priprema za učenje. Evo nekih savjeta koji mogu dijete na zabavan način pripremiti za učenje u školi:

• U svakodnevnim situacijama zamolite dijete da vam doda tri bombone, dva tanjira, četiri narandže…
• Dajte mu zadatak da odredi: veliko-malo, ispred – iza, gore – dolje, šta ne pripada ovoj grupi.
• Neka vam dijete pomaže pri kuvanju i pečenju, a pritom imenujte mjere dužine i mase.
• Zajednički napravite kalendar godišnjih doba, neka ga dijete oslika, a vi ispričajte karakteristike tog godišnjeg doba.
• Napravite s djetetom lanac od različite sirove tjestenine ili šupljih kuglica, bitno je da dijete glasno broji. Na ovaj način dijete uči brojanje i razvija motoriku.
• Korisne su i igre razvrstavanja, sabiranja i oduzimanja – sakupimo kamenčiće, stare karte, čepove, kocke ili sl.
• Tokom šetnje neka vam čita brojeve na automobilskim tablicama.
• “Na slovo, na slovo” je igra sa što više riječi naizmenično, koja počinju sa zadatim slovom. Dijete na taj način proširuje rečnik.
• Neka dijete nadje riječ koja se rimuje sa rječju koju ste zadali i obrnuto
• Zanimljiva je i igra “Pogodi koga sam zamislio?” gdje dijete postavlja pitanja, a vi odgovarate sada ili ne.
• S naprednijom djecom možete se igrati igre “kalodont”.
• Analizu i sintezu riječi vježbamo s djetetom tako da usmjeno rastavljamo riječ na slova: k-u-ć-a, m-o-r-e…
• Napravite s djetetom kućnu slovaricu, koju kasnije možete i uvezati poput slikovnice. Na svako slovo azbuke dijete može nacrtati ili zalijepiti iz časopisa što više predmeta u vezi s tim slovom

Šta bi dijete trebalo da zna prije polaska u školu

• Ime i prezime
• Adresu stanovanja
• Broj telefona članova porodice
• Imenovanje boja
• Brojanje do deset, time da zahvata odjednom, bez prebrojavanja 5 do 6 elemenata
• Doba dana
• Pozdravljanje njemu poznatih osoba

Predškolsko dijete je osoba koja se razvija, koja se izgradjuje i koja još nema odredjene interese, niti potpuno izgradjene karakterne crte, ali kojoj se može nazreti temperament, brzina i snaga emocionalnog i intelektualnog reagovanja.

Već u ovom dobu djeca pokazuju hoće li biti otvorenija ili povučenija, življa ili mirnija, “šef” u društvu ili ne. Sve te osobine temperamenta nisu faktor zrelosti za školu, ali bi škola trebalo da svakom djetetu pruži šansu za uspjeh.

Ukoliko do sada niste posebno radili na pripremi svog djeteta za polazak u školu, ne bi trebalo da se osjećate krivim, jer mnogo toga se može naučiti u nekoliko nedjelja pred polazak u školu. Pokušajte to shvatiti kao svoj domaći zadatak. Nikako nemojte izvršavanje tog zadatka ostavljati za prve dane škole.

I najvažnije, dajte djetetu do znanja da vaša ljubav prema njemu ne zavisi od njegovog školskog uspjeha.

Autor: Nada Kegalj, psiholog škole Podmurvice u Rijeci
Uredila: Violeta Drašković

Izvor: najboljamamanasvetu.com