Termin Keramikos što na starogrčkom znači glina za lončarske predmete, u upotrebi je još od drevnih civilizacija dok se termin keramike tehne odnosi na proces pečenja gline, koji je u mnogome promijenio ljudski rod. Pravljenje posuđa, građevinskog materijala i drugih proizvoda od gline započelo je još među drevnim rodovsko-plemenskim zajednicama, a danas je upotreba keramike izuzetno široka.

Keramika – paleta upotrebne vrijednosti

Nesumnjivo je da se današnja keramika razlikuje od keramike koja je nekada pravljena i to prvenstveno po formi prerade i hemikalijama koje se dodaju kako bi se keramika tretirala. Međutim, ne može se baš reći da postoji pretjerana suštinska razlika između nekadašnje i današnje keramike.

Danas se od keramike pravi građevinska opeka, crijepovi, alati, vatrostalne činije, svjećice motora, pa čak i toplotna izolacija Space Shuttle-a. Metalokeramičke i keramičke zubne krunice takođe su jedna od oblasti gdje se koristi prerađena keramika.

Keramika od tradicije do danas

Keramički proizvodi su najprije bili poprilično grubi. Od nje su se pravili opeka i crijep, ali se koristila i u drugim građevinskim radovima. Fina keramika je naišla nešto kasnije, a pod njom se podrazumijevaju modelirani keramički proizvodi. Nekada se keramika koristila za izradu posuda, a na osnovu ispitivanja nje mnoge su se istorijske kockice složile.

I danas se ona koristi za to, međutim nije rijetkost da je vidimo i među kanalizacijskim i odvonim cijevima, na abrazivima i građevinskim materijalima. Istini za volju, možda će baš ta keramika svjedočiti i o nama kao jednom detalju u protoku beskonačnosti.

Keramiku možemo da pratimo još od paleolita, a paleolitska keramika i dan danas se nalazi širom svijeta. U Srbiji se, primjera radi, često nalaze keramički predmeti iz tog doba i to ne samo na oficijalnim nalazištima.

Što se tiče fine keramike, danas možemo naići na terakotu, fajansu, majoliku, kamenin, porculan.

Porculan

Najplemenitija keramika je porculan. Njoj zaista pripada posebno mjesto među keramikom, a za porculan kao formu najzaslužniji su Kinezi koji su još u šestom vijeku proizvodili predmete od izuzetnog kvaliteta.

Evropa je sa proizvodnjom porculana započela tek u 17. vijeku, a ovi predmeti dobijaju se pečenjem smjese kaolina, gline i kvarca. Na kraju se pocaklivanjem dolazi do potpunog sjaja. Veoma često se porculan koristi za izrađivanje ukrasnih predmeta, ali je sve češći i kao materijal u medicini, a naročito u stomatologiji.

Dinastija Ming

Riječ je o dinastiji čiji je porculan i te kako poznat širom svijeta. U pitanju je dinastija odnosno Veliko Carstvo Ming koje je Kinom vladalo od 1368. do 1644. godine. Dinastija je i te kako doprinijela razvoju Kine, a u to vrijeme uvedene su nove žitarice, razvijala se industrija, a povećala se i trgovina.

Nažalost, Dinastija Ming je propala zbog korupcije, spoljnjih napada, ali i loših žetvi. Ipak, svjedočanstvo ovog vremena danas se prodaje po izuzetno visokim cijenama, a imati vazu iz doba Minga smatra se prestižom.

Nije to bila jedina dinastija koja je ulagala u razvoj umjetnosti i obradu porculana. Poneke dinastije koje su vladale Kinom smatrale su da je imati ovu proizvodnju znak moći, a širom Evrope i Amerike vaze iz tog perioda prodaju se na aukcijama.

Na jednoj aukciji u Hong Kongu jedna vaza iz perioda dinastije Ming bila je procijenjena na nevjerovatnih 21,6 miliona dolara. U pitanju je samo jedna od četiri vaze koje su sačuvane. To je razlog i za takvu cijenu.

Da li biste tako nešto ikada sebi priuštili, ili makar mogli da zamislite da to posjedujete?