Učesnici ispitivanja su rekli da sreća i ljubav kod njih izazivaju osjećaj topline i aktivnosti u cijelom tijelu, dok je depresija imala suprotan efekat – ona je otupljivala osjećaj u rukama, nogama i glavi.

Osjećanje opasnosti i straha je izazvao kod ispitanika jaku senzaciju u predjelu grudnog koša.

Za bijes je utvrđeno da je jedna od rijetkih emocija koja je izazvala osjećaj pojačane aktivnosti u rukama.

Na osnovu istraživanja, naučnici su napravili grafički prikaz uticaja emocija na tijelo i nadaju se da će on pomoći psiholozima da dijagnostifikuju i liječe poremećaje raspoloženja.

- Naš emotivni sistem u mozgu šalje signale tijelu da bismo znali kako da se ponašamo u situaciji u kojoj se nalazimo. Recimo da vidite zmiju i osjetite strah.

Vaš nervni sistem će povećati dotok kiseonika do mišića i ubrzati rad srca da biste mogli da se suočite sa opasnošću. To je automatski sistem.

O tome ne treba razmišljati – rekao je Lauri Numenma, psiholog sa Univerziteta Alto koji je vodio istraživanje.

Ova ideja je poznata vjekovima, ali naučnici još uvijek nisu složni po pitanju da li se ove tjelesne promjene razlikuju kod svake emocije i da li takva šema može da posluži mozgu da svjesno identifikuje emocije.

Numenma i njegov tim su sproveli jednostavan kompjuterski eksperiment u kojem je učestvovalo oko 700 volontera iz Finske, Švedske i Tajvana.

Njima su na ekranu prikazane dvije siluete ljudskog tijela i zadatak da razmišljaju o jednoj od 14 emocija kao što su ljubav, strah, tuga, gađenje, bijes, ponos…

Na prvoj silueti je trebalo da oboje one djelove tijela koji su stimulisani tom emocijom, a na drugoj one djelove koje su pod uticajem emocije postajali “deaktivirani”.

Iako nisu svi obojili siluete na isti način, naučnici su na osnovu prosječnih obojenih silueta napravili šemu za svaku emociju na kojoj se vidi i intenzitet senzacije u određenim djelovima tela.

Blic.rs