
Prema posljednjim istraživanjima, trenutno olakšanje koje dobijemo od jadikovanja ne nadmašuje negativne učinke koje ono ima na naše zdravlje. Prečesto prepuštanje negativnosti, u stvari, može biti toksično za ljude oko nas i stvara loše navike vezano za lični pogled na svijet.
Vjerovali ili ne, jadanje i negativnost može uzrokovati propadanje našeg fizičkog zdravlja. U nastavku pročitajte kako jadikovanje mijenja vaš mozak, šteti vašem tijelu i utiče na dobrobit onih oko vas.
U vašem mozgu postoji skup sinapsi između kojih postoji prazan prostor koji se naziva sinaptička pukotina, a kada imate misao jedna sinapsa u mozgu gradi most do druge sinapse kojim prenosi informacije. Kada se to dogodi te sinapse se zbližavaju, čineći most bržim sa svakom ponovljenom misli.
Iz tog razloga, svaki put kada pomislite da je fudbalska igra koju igra vaš brat dosadna, mozak postaje spremniji na takvu reakciju već kada pogledate fudbalski teren, dok na kraju ne postanete nemirni na samo pominjanje fudbala.
S druge strane, namjeran osjećaj zahvalnosti može imati suprotan učinak. Ako nabrajate stvari oko fudbalskog igrališta koje vas čine srećnim – svjež zrak, zelena trava, grickalice i sunce – vaš mozak će izazivati radost u tom okruženju.
Navijanje, kada on postigne gol, može vas učiniti s vremenom uzbuđenijim zbog njegovog uspjeha, na isti način na koji osmijeh može dovesti mozak do toga da misli srećne misli.
Steven Parton objašnjava kako te zbližene sinapse dovode do opšte pesimističnijeg pogleda:
“Kroz ponavljanje misli, vi ste doveli par sinapsi koje predstavljaju vaše [negativne] sklonosti jako blizu, a kada dolazi do trenutka u kojem se formira misao … pobjeđuje ona misao koja ima manju udaljenost za prijeći, ona koja će najbrže stvoriti most između sinapsi. “
Iako se možete osjećati dobro u trenutku kada se jadate, ono uzrokuje da vaše tijelo oslobađa hormon stresa koji se zove kortizol. Negativni učinci tog hormona su zapanjujući – ometa učenje i pamćenje, smanjuje imunološku funkciju i gustoću kostiju, uzrokuje debljanje, visoki krvni pritisak, visok nivo lošeg holesterola i bolesti srca.
Jedno istraživanje, objavljeno u „Archives of General Psychiatry“, otkrilo je da optimisti, kao grupa, imaju tendenciju da žive duže od pesimista, s 55 posto nižim rizikom od smrti od svih uzroka i s 23 posto manjim rizikom od smrti od zastoja srca.
To upućuje na zaključak da pozitivan pogled na svijet može pozitivno uticati ne samo na kvalitet vašeg života, već i njegovu dužinu.
Većina nas ima barem jednog prijatelja koji razvedrava prostoriju zaraznim osmijehom i optimizmom. Kada mislite o njemu, ne možete da odolite – morate se nasmiješiti. Razlog tome je što su emocije zarazne. Istraživači Nicholas Christakis i James Fowler otkriili su da se sreća širi i preko društvenih mreža, poput virusa.
Christakis i Fowler objašnjavaju: “Sreća neke osobe je povezana sa srećom njenih prijatelja i srećom prijatelja od prijatelja i njihovih prijatelja, s ljudima daleko izvan njihovog društvenog horizonta”. U izvještaju piše da svaki dodatni srećni prijatelj povećava vjerovatnost da ćete biti srećni za oko 9 posto.
Za poređenje, naveli su prošlo istraživanje koje je pokazalo da dodatni prihodi povećavaju vjerovatnost da ćete biti srećni za samo oko 2 posto.
“Kada vidimo nekoga ko doživljava emocije (bilo da se radi o ljutnji, tuzi, sreći, itd.), naš mozak pokušava da zamisli iste emocije kroz koje druga osoba prolazi. Čini to tako što pokušava da aktivira iste sinapse u svom mozgu, tako da možete doživjeti iste emocije koje posmatrate. To je u osnovi empatija.” – piše Steve Parton.
Probleme treba da rješavamo odmah!
Dr. Guy Winch objašnjava da je problem s jadikovanjem taj što se rijetko izvodi na produktivan način.
“Istraživanja su pokazala da se 95% potrošača koji imaju problema s proizvodom ne žale kompaniji, ali će svoju priču ispričati osam do šesnaest ljudi”, kaže on, “To je neproduktivno, jer mi se ne žalimo ljudima koji mogu riješiti naš problem.”
Ne treba da zanemarimo probleme u potpunosti – ali treba da se suočimo s njima na produktivan način, za dobro naših umova, naših tijela i naših prijatelja.
Izvor: iheartintelligence / Preuzeto sa: atma
Limun ima nevjerovatan uticaj na našu tjelesnu težinu. Eliminiše toksine iz tijela i poboljšava naše zdravlje, a u isto vrijeme smanjuje višak kilograma.
Kada je mađarska kraljica Elizabeta odlučila da se pod stare dane (u sedmoj deceniji) uda za švedskog kralja suočila se sa velikim problemom. Artritis je od nje napravio invalida,
Portal namijenjen ženama i svima koji žele da saznaju više o ženama. Mi smo tu, ne samo za modernu i savremenu ženu, nego i za one koje se ne osjećaju tako. Tu smo za majke, domaćice, poslovne žene, mlade i one u najboljim godinama. Svakodnevno spremamo za svakoga po nešto. Hvala vam što nas pratite ;)