Kako se pokreće postupak

Najprije, da bi se pokrenuo ostavinski postupak potrebno je službenom licu dostaviti dokaz o smrti lica, koji se prethodno pribavlja kod nadležnog matičara. Sud može postupak pokrenuti i po službenoj dužnosti, na inicijativu zainteresovanih učesnika. Ipak, dosta su češće situacije u kojima potencijalni nasljednik dostavlja dokaz o smrti lica i predlaže pokretanje ostavinske rasprave. U svakom slučaju matičar je u obavezi da u roku od mjesec dana sudu dostavi umrlicu, kako bi sud mogao da donese rješenje kojim će smrtovnicu povjeriti javnom bilježniku. Sa druge strane, javni bilježnik je dužan da pozove srodnike preminulog kako bi dostavili nedostajuće podatke poput toga o kakvoj imovini je riječ i koje sve strane moraju obavezno učestvovati u ostavinskoj raspravi.  Takođe, ukoliko je iza preminulog ostao testament, bilježnik i to mora uzeti u obzir i obavijestiti sud o tome.

Ročište kao sinonim rasprave

Nakon prikupljene potrebne dokumentacije zakazuje se ročište u kom učestvuju svi oni koji imaju pravo na nasljedstvo, uključujući i osobe navedene u testamentu. Raspravlja se o tome ko polaže najviše pravo na nasljeđe, ali i veličini nasljedstva. Nerjetke su situacije kada među potencijalnim nasljednicima dođe do nesuglasica. U tom slučaju postupak se prekida i sukobljene strane su upućuju na pokretanje sudskog postupka. Ukoliko nema nesuglasica, imovina se dijeli prema zakonu ili prema dogovoru. Kada je u pitanju druga opcija, to znači da potencijalni nasljednici imaju pravo da prihvate nasljedstvo ili da ga se odreknu.

Šta kada preminuli nema nasljednika

Rijedak, ali ipak realan slučaj. Bilo da nije poznato ko su nasljednici preminulog ili jednostavno nikome nije zavještao svoju imovinu, sud je u obavezi da oglasom pozove sve koji bi mogli da imaju pravo na nasljeđe, da se prijave u roku od godinu dana. Ako se ni poslije tog roka ne javi nijedan od nasljednika, sud po pravilu donosi rješenje po kom cjelokupnu imovinu preminulog predaje državi na uživanje.

Koliko košta ostavinska rasprava

Povjerenik suda je javni bilježnik (notar) i njemu se plaćaju troškovi rasprave, po unaprijed utvrđenoj tarifi. Javni bilježnik obračunava nagradu i troškove, uzimajući u obzir dostavljanje poziva strankama, sudu, poreskim organima. Kada je o nagradi riječ, za osnovicu se uzima tržišna vrijednost nasljedstva, koja je prethodno umanjena za evenetualne dugove preminulog. U Javnobilježničkoj tarifi za povjerene poslove je moguće pronaći troškove i nagrade kojih su bilježnici dužni da se pridržavaju.