Žlijezda koja kontroliše sve u organizmu

Evo zbog čega treba stalno da je kontrolišemo

Još u sedmom razredu osnovne škole svako od nas je naučio da je za pravilan rad organizma najvažniji sistem žlijezda sa unutrašnjim lučenjem, odnosno endokrini sistem. Jedna od najvažnijih žlijezda u ljudskom organizmu, koja utiče na rast i razvoj, kao i na sve metaboličke procese, jeste štitna žlijezda. Ovaj organ u obliku leptira, koji se nalazi u prednjem dijelu vrata, odgovoran je za rad metabolizma, funkciju mnogih organa, rast i razvoj u djetinjstvu, održavanje normalne trudnoće, čak i ostajanje u drugom stanju. Ukoliko se hormoni štitne žlijezde luče previše ili premalo mogu da dovedu do raznih poremećaja u organizmu. Osim toga, njihovo pretjerano ili premalo lučenje ukazuje i na postojanje određenih autoimunih bolesti, koje se, zahvaljujući modernoj medicini, veoma lako kontrolišu.

Žlijezda koja kontroliše sve u organizmu

Koje hormone luči štitna žlijezda?

Hormoni štitne žlijezde su trijodtironin - T3, tiroksin – T4 i kalcitonin. Osim njih u laboratorijama se mjeri nivo FT3 i FT4, odnosno slobodnih T3 i T4 u krvi. Kako bi se provjerio rad štitne žlijezde mjeri se i nivo TSH – tireostimulišući hormon, koji luči hipofiza. Ukoliko neki od ovih hormona nisu u okviru referentnih vrijednosti, ako postoji sumnja na to, da bi se utvrdilo da li se radi o autoimunom oboljenju štitne žlijezde, potrebno je uraditi antitijela. Osim ovih analiza, da bi se utvrdilo postojanje tireoditisa (zapaljenja štitne žlijezde) mjeri se nivo tireoglobulina u krvi.

Imajte na umu da, ukoliko Vam je doktor dao preporuku da provjerite hormone štitne žlijezde, ili to povremeno radite samoinicijativno, jer u porodici imate istoriju bolesti, mnoge laboratorije imaju pakete i česte akcije i popuste na ove analize. Najbolje bi bilo da pogledate na internetu i odaberete onu koja ima najpovoljniju ponudu, a znate da je pouzdana.

Kada se rade hormoni štitne žlijezde?

Postoji nekoliko simptoma koji ukazuju na to da bi u laboratoriji trebalo da se provjere hormoni štitne žlijezde. Jedan od njih je svakako drastična promjena kilaže u kratkom vremenskom periodu. I dobijanje na kilaži i značajno mršavljenje bez nekih većih promjena u fizičnoj aktivnosti ili ishrani, su siguran znak da treba da odete do laboratorije. Pored ovih, tu su i stalan umor, nesanica, bolovi u mišićima, lupanje srca, drhtanje ruku, opadanje kose i „magla“ u glavi, odnosno problemi sa koncentracijom, pa čak i zaboravnost. Možda jedan od najčešćih simptoma je anksioznost koja se češće povezuje sa svakodnevnim stresom sa kojim se svako od nas suočava, a manje sa hormonskim disbalansom – što je velika greška.

Hormoni štitne žlijezde se obavezno rade i prilikom ispitivanja infertiliteta jer oni mogu značajno da utiču na proces začeća. Zbog toga su oni na spisku svih hormona koje ljekari u klinikama za vantjelesnu oplodnju provjeravaju. Ukoliko odete kod nutricioniste jer želite da smršate ili da se pravilno ugojite, nemojte da se začudite ukoliko vas prvo pošalje u laboratoriju da provjeri kako vam radi štitna.

Na osnovu laboratorijskih analiza utvrđuje se da li pacijent ima hipotireodizam ili hipertireodizam, ili neku autoimunu bolest štitne žlijezde.

Hipotireodizam

Kada su hormoni štitne žlijezde (T3, FT3, T4, FT4) umanjeni ili u normali, a TSH povišen u pitanju je hipotireodizam. Upravo visok nivo TSH ukazuje na usporen rad štitne. Do hipotireodizma dolazi zbog raznih faktora, a jedan od njih je svakako Hašimoto tireoditis.

Simptomi hipotireodizma, odnosno usporenog rada štitne su lako i brzo dobijanje na kilaži, otežano mršavljenje, glavobolje, opstipacija, opadanje kose, umor, bolovi u mišićima, anksioznost i konfuzija i ozbiljni problemi sa koncentracijom. Osoba koja boluje od hipotireodizma će rijetko pomisliti da ima neki problem sa štitnom i, baš zbog opštih simptoma koji ukazuju na ovo oboljenje, će prije posumnjati na neke druge probleme, na primjer insulinsku rezistenciju. Hipotireoza se jednostavno rješava – uvođenjem ljekova koji se piju svakodnevno. Čak i pored terapije, neophodno je redovno raditi laboratorijske analize i po potrebi korgovati terapiju.

Hipertireodizam

Kada su hormoni štitne žlijezde povećani, a TSH nizak u pitanju je hipertireodizam. Ukoliko je TSH baš nizak pacijent ulazi u tireotoksikozu – pretjerano ubrzan rad štitne, koja, ukoliko se ne tretira dovodi do tireotoksične oluje koja može da bude životno ugrožavajuća. Simptomi ovog stanja su naglo mršavljenje, proliv, mnogi pacijenti prijavljuju da izbacuju nesvarenu hranu, drhtanje ruku, nervoza, anksioznost, opadanje kose, krhki nokti, a kod pacijenata koji su duže u ovom stanju čak i ozbiljne promjene na očima. Laboratorijske analize, odnosno antitijela iz krvi, mogu da pokažu da li je do hipertireodizma dovelo autoimuno oboljenje poznatije kao Grejvs – Bazedovljeva bolest. Hipertireoza se liječi medikamentima kojima je zadatak da uspore rad štitne žlezde. I u slučaju hipotireoze i hipertireoze se, osim laboratorijskih analiza, radi i ultrazvučni pregled kako bi se utvrdilo da li ima i nekih promjena na štitnoj žlijezdi.

Na kraju, na osnovu svega napisanog, lako se dolazi do zaključka da se rad štitne žlijezde, pogotovo ako u porodici postoji istorija bolesti, mora proveravati redovno, makar jednom godišnje. Zbog toga, ako imate neki od simptoma, uradite analize što prije.

Slični članci

IZDVAJAMO IZ GALERIJA

SAVJET
DANA

Ako patite od mučnine u vožnji...

RECEPT
DANA

Marmelada od šargarepe

  • Najčitanije

  • Zanimljivo

  • Najviše lajkova

PRATITE NAS NA

KALKULATORI

O NAMA

Portal namijenjen ženama i svima koji žele da saznaju više o ženama. Mi smo tu, ne samo za modernu i savremenu ženu, nego i za one koje se ne osjećaju tako. Tu smo za majke, domaćice, poslovne žene, mlade i one u najboljim godinama. Svakodnevno spremamo za svakoga po nešto. Hvala vam što nas pratite ;)

PRATITE NAS NA

© 2011 zenasamja.me. Sva prava zadržana.