Specifičnosti ženske psihologije

Piše : Helena Rosandić, psihoterapeut-dr psiholoških nauka

Do puberteta, prema istraživanjima, dječaci prednjače u psihološko bihejvioralnim problemima u odnosu na djevojčice. Oni češće mokre u krevetu, teže se uspavljuju, pate od nesanice, imaju slabiji apetit, učestalije se javljaju problemi sa pisanjem i čitanjem, ispoljava se slabija kontrola bijesa, roditelji ih opisuju kao neumorne, dok neki od njih ispoljavaju antisocijalna ponašanja. Nakon završetka adolescencije i ulaska u zrelije doba situacija se mjenja, kada žene u znatno većem broju pate od psiholoških spmetnji. Razvijaju depresiju, pate od poremećaja ishrane i registruje se visoka stopa anksioznosti. Žene u cijelom svijetu dva puta češće oboljevaju od depresije. 

Specifičnosti ženske psihologije

Istraživanja kažu da ovakva razlika nije proizvod samo kulturalnog i vaspitnog okvira, već hormoni snažno djeluju na ženski mozak i utiču na oblikovanje njihove percepcije stvarnosti.

Dok će muškarac prepoznati emociju tek ako doživi direktan kontakt sa njom, odnosno ako mu „poremeti“ život, žena će interpretirati facijalnu ekspresiju drugoga, tonalitet glasa i na osnovu toga procjenjivati nijanse emocionalnog ispoljavanja.

U posljednje vrijeme mi pripada čast da komuniciram sa trudnicama i hvala im što dijele sa mnom to što jesu, u ovom trenutku. Razgovarajući sa njima kao da jasno možemo pratiti kako ih majčinstvo mijenja. Ispoljavaju neku prirodnu smirenost i dobronamjernost, utiču na promjenu svojih zadataka fokusirajući se na bebu, težeći da joj učine dobro, vodeći računa o ishrani, o redovnom odmoru i smanjenju prethodnih aktivnosti. Majku preplavljuje neka neprocjenjiva zaštitnička snaga i potreba da se sa odlučnošću bori i brani to malo biće koje raste u njoj. Promjene koje sam opisala je moguće objasniti iz pozicije medicinske nauke, gdje se kod žene dvije nedelje nakon začeća počinje lučiti hormon progesteron, pojačan je rad centra za žeđ i glad, zatim postoji visok nivo estrogena koji štiti od hormona stresa. Opisane promjene se mogu protumačiti kao možda najintezivnije promjene u doživljaju stvarnosti žene. Zato bez dvoumljenja, iako se neki možda ne bi složili sa mnom, mogu reći da se majčinstvo dobija, dok se očinstvo uči.

Majka vremenom postaje zaljubljena u svoju bebu. Na snimcima mozga registruje se povećana aktivacija oksitocina, kao i dopamina, što doprinosi majčinom vezivanju za bebu i izbjegavanju negativnih emocija i kritičkog mišljenja.

Nasuprot navedenim ushićenjima i zadovoljstvima koja majka osjeća u kontaktu sa svojom bebom u stomaku, ili rođenim djetetom, jasna su i negativna osjećanja koja se ispoljavaju kada su majke fizički odvojene od djeteta. Tada osjećaju intezivnu tjeskobu, napade panike, depresiju i strah. Neke žene koje se nakon porodiljskog bolovanja vrate na posao mogu doživjeti i psihički slom. Tada se reaktivira konflikt odgovornosti i pritiska zbog vaspitanja djeteta i, sa druge strane, potrebe za obezbjeđivanjem finansijske sigurnosti, što povećava stres i tjeskobu, a smanjuje mentalne kapacitete za vaspitavanje i odgajanje djece.

Većina žena nikada javno ne izgovori da posjeduje strah od trudnoće, iako je taj strah prisutan i predstavlja patnju mnogih žena i njihovih partnera. Strah se ispoljava tako što žena manifestuje simptome napetosti, gubitak seksualnog interesovanja, izbjegavajući odnose zbog misli u kojima procjenjuje da će se dogoditi opasnost. Strah od trudnoće može imati i dublje korjene, gdje onda analizom dolazimo do ženinog neprihvatanja svoje ženskosti i ostvarivanja polnog identiteta. Pored seksualne neuspješnosti posljedice mogu da budu trajnije i da se ispolje u vidu psihogenog steriliteta, to jeste teškoće žene da ostane u drugom stanju, uprkos tome što su zadovoljeni svi organski uslovi. Ove žene izbjegavaju suočavanje sa promjenama koje prate trudnoću, ne mogu da prihvate da se tijelo mjenja, da se nešto živo stvara u njima, izbjegavajući novu odgovornost na koju nisu spremne. Ovakav njihov psihološki otpor može posljedično uticati na smetnje erekcije kod muškarca, izazivajući njegovu erektivnu disfunkciju.

Ovo je ciklus uz pomoć koga par upadne u začaran krug, koji nerijetko dovede do razvoda. 

Iako je više od 99% genskog koda žena i muškaraca jednako, ipak postoje značajne razlike.

Helena Rosandić
Helena Rosandić
Psihoterapeut - dr psiholoških nauka

Psihološki centar ABC

+382 68 741-923

Ostale Helenine tekstove možete vidjeti ovdje http://www.zenasamja.me/specijali/helena-rosandic

Slični članci

IZDVAJAMO IZ GALERIJA

SAVJET
DANA

Paradajz

RECEPT
DANA

Police

  • Najčitanije

  • Zanimljivo

  • Najviše lajkova

PRATITE NAS NA

KALKULATORI

O NAMA

Portal namijenjen ženama i svima koji žele da saznaju više o ženama. Mi smo tu, ne samo za modernu i savremenu ženu, nego i za one koje se ne osjećaju tako. Tu smo za majke, domaćice, poslovne žene, mlade i one u najboljim godinama. Svakodnevno spremamo za svakoga po nešto. Hvala vam što nas pratite ;)

PRATITE NAS NA

© 2011 zenasamja.me. Sva prava zadržana.