Svinjska mast je masnoća dobijena topljenjem svježeg, čistog masnog tkiva zdravih svinja, sa svinjskim stearinom ili bez njega.

Za najbolju mast se smatra ona koja je minimalno obrađena, iz područja svinjskog trbuha i bubrega ili leđa. Uz ovu kvalitetniju svinjsku mast, mast se dobija i topljenjem sala koje je skinuto s raznih unutrašnjih organa svinja. Zanimljiv podatak je taj da mast ima jednaku kalorijsku vrijednost kao maslinovo ulje.

1. Ne sadrži vrlo opasne transmasne kiseline

Brojna istraživanja su pokazala da prekomjerni unos masti, najprije onih s većim sadržajem zasićenih masnih kiselina, povisuje nivo holesterola u krvi i da je faktor rizika za razvoj ateroskleroze te nekih hroničnih degenerativnih bolesti.

Kao "zdrava" zamjena maslacu i svinjskoj masti stvoren je margarin, kojeg neupućeni smatraju zdravom namirnicom na bazi biljnih ulja. Međutim, on sadrži transmasne kiseline štetne za zdravlje.

Danas možemo reći da je tvrdi margarin opasniji za nastanak srčanog udara nego svinjska mast, koju smo praktično izbacili iz ishrane. Da, svinjska mast sadrži zasićene masnoće i holesterol, ali ne sadrži vrlo opasne transmasne kiseline. 

One podižu nivo "lošeg" LDL holesterola i snižavaju nivo "dobrog" HDL holesterola. Dokazano je da su štetne za ljudsko zdravlje i pridonose opadanju imuniteta, gojaznosti, šećernoj bolesti, povišenom nivou holesterola i razvoju bolesti krvnih sudova.

2. Holesterol se pod uticajem UV zraka pretvara u vitamin D

Ovaj vitamin učestvuje u apsorpciji kalcijuma, koji je potreban za rast i održavanje zdravih kostiju. No ne treba pretjerivati jer zdravija opcija je mlijeko, iz kojeg možete osigurati dovoljno vitamina D.

Novija istraživanja pokazuju da svinjska mast nije samo bogata zasićenim masnim kiselinama i holesterolom.

Svinjska mast ima oko 40% zasićenih masti, oko 50% mononezasićene masti (najviše oleinske i palmitoleinske) i oko 10% polinezasićenih masti (linolna, linolenska, arahidonska i DHA).

Za razliku od zasićenih, nezasićene masne kiseline djeluju povoljno na organizam, smanjuju nivo holesterola u krvi i rizik za kardiovaskularne komplikacije.


3. Hrana pržena u svinjskoj masti upija manje masnoće

Sve više konzumiranje svinjske masti je pod uticajem poznatih kuvara koji je koriste u svojim restoranima, ali i nastojanjima da se očuva tradicija.

Oduvijek je bila cijenjena kao kulinarska namirnica jer ima višu tačku ključanja od drugih masti. Iz tog razloga, hrana pržena u svinjskoj masti apsorbuje manje masnoće.

I, naravno, masnoće uopšte imaju svoje odlike. Tijelo ih pretvara u energiju i pomažu u apsorpciji hranjivih materija, posebno vitamina koji su topljivi u njoj (A, D, E i K).

Autorka teksta: Dipl.ing.preh.teh Alma Bunić 

Izvor: zadovoljna.dnevnik.hr