Misaona iskrivljavanja dovode do emocionalnih poremećaja

Piše : Helena Rosandić, psihoterapeut-mr kliničke psihologije
Misaona iskrivljavanja dovode do emocionalnih poremećaja

 

Misaona iskrivljavanja ili greške u mišljenju su sastavni dio svakodnevnog života i često se koriste da bi se neka pojava opisala, čineći dio komunikacije među ljudima. Forumulacije kojima osobe opisuju sopstvenu stvarnost smatraju se direktnim uzrokom emocionalnih poremećaja. Greške u mišljenju pronalazimo u novinskim člancima, prateći televizijske emisije i slušajući svoje sagovornike. One se ne mogu odstraniti iz jezika, jer su one način da što ubjedljivije iskažemo ono što želimo reći, uz njihovu pomoć iskazujemo humor, dok su istovremeno siguran put do nerealnih-iracionalnih uvjerenja.

Psihoterapijski proces je usmjeren ka korekciji iracionalnih uvjerenja koji leže u osnovi manifestnih grešaka u mišljenju. Da bismo pojasnili ovaj odnos, koristićemo se metaforom: možemo da zamislimo da je greška u mišljenju ekvivalentna kvarnom zubu i njegovim vidljivim simptomima, dok iracionalno uvjerenje odgovara žarištu bolesti zuba. Ako se emocionalni poremećaj tretira korigovanjem grešaka u mišljenju, onda je to istovjetno estetskom popravljanju zuba i uklanjanju manifestnih simptoma, bez toga da se ljekar pozabavi upalom zubnog nerva.

Pokušaću ovo da objasnim na jednom kliničkom primjeru: Jedna gospođa, srednje životne dobi, visoko pozicionirana u kompaniji u kojoj radi zatražila je pomoć sa obrazloženjem da se osjeća bezvoljno, tužno i usporeno. Ovakva klinička simptomatologija bi ukazivala na depresivni sindrom. Na pitanje šta joj prolazi kroz glavu kada se tako osjeća, dobila sam odgovor da joj sve ide nizbrdo, da je neuspješna u svom poslu, da je niko ne poštuje i da su je svi muškarci do sada napustili. Nakon tretiranja tri navedene greške u mišljenju i nakon njihove korekcije, klijentkinja je pokazala spremnost da ih zamjeni ispravnim načinom mišljenja. Ispostavilo se da ima mnogo stvari koje uspiješno radi i da iskaz da je sve krenulo nizbrdo ne odgovara stvarnosti. Na osnovu te greške u mišljenju došli smo do klijentkinog apsolutističkog zahtjeva: „Sve stvari koje radi mora da radi sa uspjehom, i da ne smije da kiksa“.  Baveći se pitanjem poštovanja i nabrajanja ljudi koji iskazuju prema njoj poštovanje, došli smo do iracionalnog uvjerenja: „Moram biti savršena, jer samo tada mogu imati poštovanje drugih“. Na pitanje da li se desilo da ona nekada napusti partnerski odnos, odgovorila je da se to ne računa jer ona ima pravo to da uradi. Iracionalno uvjerenje u pozadini ove greške u mišljenju je: „Mene ne smiju napustiti“.

Čovjek kao biće sklon je korišćenju izraza „uvijek“ i „nikad“. Primjeri su: „Nikada nisam uspješan“, „Uvijek sam nesrećan“, „Ne smijem da napravim grešku“, itd. Očigledno da navedeni izrazi ne odgovaraju stvarnosti jer zaista ne poznajem osobu koja nikada nije postigla uspjeh, koja je pravila greške, koja ih pravi i praviće ih i u budućnosti. Isto tako, ne poznajem osobu koja je cijeloživotno srećna ili nesrećna. Na osnovu rečenog, čvrsto stojim u uvjerenju da navedene misli nisu u skladu sa realnošću i nudim vam alternativu. Korekcija bi se sastojala da umjesto da mislimo „Nikada nisam uspješan“, mislimo: „Povremeno nisam uspiješan“, dalje umjesto „Uvijek sam nesrećan“, mislimo „Povremeno sam nesrećan“ i „Povremeno napravim grešku“.

Sama korekcija greške u mišljenju ne dovodi nužno i do korekcije iracinalne misli, za to je potrebno dodatno mentalizovati. Kod iskaza „Morao bih biti uspiješan“, racionalna alternativa glasi: „ Bilo bi poželjno da budem uspješan, ali pošto to ne mogu da spriječim u situaciji kada već nisam postigao uspijeh, onda i ne moram da budem“, a kod iracionalnog obrasca: „Uvijek sam nesrećan“, racionalna alternativa glasi: „ Često se osjećam nesrećno, ali često nije i uvijek, kao što ni jedan kišni dan ne znači kišna godina“. Nasalje, kod iracionalnog obrasca: „Ne smijem da napravim grešku“, racionalna alternativa glasi: „Bilo bi dobro da ne pravim greške, ali pošto to ne mogu da spriječim kada je greška već napravljena, onda i smijem da ih pravim“.

Zadatak psihoterapijskog procesa sastoji se u prepoznavanju i korigovanju iracionalnih obrazaca mišljenja, što je ekvivalentno terapiji tretiranja uzroka u medicinskom modelu.

Helena Rosandić
Helena Rosandić
Psihoterapeut - mr kliničke psihologije

Psihološki centar ABC

+382 68 741-923

Ostale Helenine tekstove možete vidjeti ovdje http://www.zenasamja.me/specijali/helena-rosandic

O NAMA

Portal namijenjen ženama i svima koji žele da saznaju više o ženama. Mi smo tu, ne samo za modernu i savremenu ženu, nego i za one koje se ne osjećaju tako. Tu smo za majke, domaćice, poslovne žene, mlade i one u najboljim godinama. Svakodnevno spremamo za svakoga po nešto. Hvala vam što nas pratite ;)

PRATITE NAS NA

© 2011 zenasamja.me. Sva prava zadržana.